-376
nastavi književnosti; učenik se samoinicijativno uključuje u
interpretaciju teksta, učenik je originalan u rješavanju zadataka
potaknutih interpretacijom teksta, učenik je kreativan u razradi novih
ideja, učenik je izrazitih stvaralačkih sposobnosti, učenik prima
zadatke s radošću i u njih unosi vlastite ideje.
• Provođenjem procesne drame u postupku školske interpretacije
književnoga lika/djela mogu se postići i mnogi specifični ciljevi poput:
razvijanje sposobnosti zamišljanja i slušanja; razvijanje sposobnosti
pažnje i koncentracije; razvijanje sposobnosti apstraktnoga mišljenja;
razvijanje sposobnosti kritičkoga mišljenja; osvješćivanje mogućnosti
neverbalne komunikacije; razvijanje mašte i kreativnosti; razvijanje
sposobnosti izražavanja doživljenoga; razvijanje sposobnosti suradnje u
grupi; razvijanje tolerancije i prihvaćanje tuđih ideja; razvijanje
zanimanja za scensku umjetnost…
• Učitelji razredne nastave su primjetno opušteniji u ulaženju u
različite uloge i u komunikaciji s učenicima. Uzimaju si više slobode u
izvedbi i u većoj mjeri improviziraju predviđene zadatke
prilagođavajući ih na taj način učenicima, odnosno svome razrednom
odjeljenju. Učitelji predmetne nastave puno su oprezniji i nesigurniji u
vođenju procesnih drama, mogla bih čak zaključiti da je to zbog
burnijih reakcija učenika na pristup nastavnome procesu na koji nisu
navikli. Profesori predmetne nastave gotovo u pravilu čitaju s papira
upute za izvođenje zadataka te sa strahom ulaze u ulogu Kustosa
Muzeja, tek nekolicina improvizira te upute na papiru shvaća samo kao
smjernice. Zanimljiva je pojava nastavnice srednje škole koja na
početku sata zauzima vidljiv stav kako je ova procesna drama
neprimjerena uzrastu njezinih učenika te time djeluje i na učeničko
samopouzdanje u izvođenju zadataka. Na učeničku nezainteresiranost
reagira kao da je ona posljedica neprimjerenosti zadatka, umjesto da
im zadatke pokuša prilagoditi i postaviti na način koji bi njima bio
izazovan.