Katja Petrović
brojem priredba i natjecanja namećući tako učenicima dodatan stres, čime
gube iz vida i publiku, tj. za koga i zbog koga prave predstavu.
Publika dječjih predstava
Školska produkcija nikada nije jedna godišnje, jedna se pravi za LiDraNo,
druga za Dan zahvalnosti za plodove zemlje, treća za božićnu priredbu,
četvrta za Posljednji dan osmaša, peta za Dan škole itd., stoga je nemoguće
pomisliti da su sve teme ovih produkcija odabrali učenici i da baš svakom od
njih žele nešto poručiti i da se svakom od njih osobno razvijaju. Neke su
diktirane tematikom priredbe, a neke modom, tj. onim što je sada
popularno među učenicima ili dramskim pedagozima. Dakako da učenike
treba usmjeravati u njihovu odabiru tema i načina obrade istih, ali ne samo
usmjeravajući njihove afinitete, već ih okrećući i prema publici. Da bi to
bilo moguće, potrebno je procijeniti tko je zapravo publika dječjih
predstava, tj. za koga se stvaraju i kome se žele izvoditi školske predstave.
Istraživanje za potrebe ovoga rada provedeno je online anketom tijekom
mjeseca srpnja 2018. godine (dakle, tijekom školskih praznika što je
doprinijelo slabom odazivu učenika) u četirima osnovnim školama Grada
Zagreba (Osnovna škola Josipa Jurja Strossmayera, Osnovna škola Jure
Kaštelana, Osnovna škola Borovje i Osnovna škola Petra Zrinskoga) te
dvjema srednjim školama (Privatna klasična gimnazija Zagreb i Bjelovarska
gimnazija) na uzorku od 22 učenika viših razreda osnovne škole (7. i 8.) i
učenika gimnazija (1. i 2. razred) koji su dio školske dramske skupine od 1 (45
%) do 4 (27 %) godine.
Upitnik se sastojao od 10 pitanja: ime škole, koliko dugo ideš u dramsku
skupinu, zašto ideš u dramsku skupinu (odgovori su bili zadani, a oni su
mogli odabrati nekoliko odgovora), voliš li glumiti u predstavama, gdje
najčešće izvodite predstave (odgovori su bili zadani, a oni su mogli odabrati