Iva Gruić
Druga tematska skupina obimom je nešto skromnija. Pod naslovom Od
igre do predstave okupili smo tri iscrpna i zanimljiva prikaza vlastitoga rada
koji nam stižu iz vrtića i škole: tekst Ane Marije Cimaš pod naslovom
Dramatizacijom do kvalitetnoga socio-emocionalnoga razvoja; Slavice Benčik
naslovljen Od igre do predstave i Božice Knežević i Mirsade Accad Ovako mi
to radimo. Svaki od njih može vam biti inspiracija za vlastiti rad.
Treća tematska skupina (Izazovi vrednovanja) ostala je najbliže naslovnoj
temi Simpozija. Tri rada bave se promišljanjima o recepciji i dometima
školskih predstava (od izvedbe u školi do LiDraNa): Što se sve procjenjuje u
dramskome stvaralaštvu djece nižih razreda osnovne škole? Vedrane Juroš, Za
koga se izvode školske predstave Katje Petrović i Igrom do LiDraNa Gorana
Smoljanovića. Nadalje, Ines Matić opisuje netipičnu situaciju rada
dramske skupine bez stručnoga vodstva, raspravljajući o procesima
vrednovanja u tome kontekstu. (Samo)vrednovanje rada u dramskoj skupini
bez vodstva dramskoga pedagoga). Posljednja dva rada u ovoj skupini govore
ne o dječjem stvaralaštvu, već o stvaralaštvu za djecu, kazalištu za djecu i
nekim problemima vrednovanja u tome kontekstu (Vrednovanje u
dramskome stvaralaštvu za djecu i mlade, Milan Mađarev i Stavovi kazališnih
umjetnika prema tabu-temama u kazalištu za djecu i mlade, Tanja Novak).
Četvrta tematska skupina (Procesna drama) opisuje praktične primjene
procesne drame s različitim ciljevima. Iva Nemec smješta je u kontekst
nastave književnosti (Prilagodljivost zadanoga modela procesne drame u
različitim odgojno-obrazovnim uvjetima) a Ivana Krilčić i Viktorija
Lovrinčević opisuju mogućnosti njezinoga odgojnog djelovanja (Primjena
procesne drame u odgojno-obrazovnome radu u svrhu djelovanja na odgojni
aspekt). Dorijan Strnad pak govori o mogućnostima primjene popularnih
igara uživljavanja u uloge u odgojno-obrazovni proces, koje su tako nalik
procesnoj drami ( LARP – igre uživljavanja u uloge).