Matilda Marković
Međusobno su vezana tako da se uzajamno nadograđuju i predstavljaju
jedinstveno neprekidno kretanje u kojemu se sudionici susreću s onim što
voditelj zacrtava kao cilj procesne drame. Voditelj unaprijed razrađuje plan
drame, predviđa uloge za voditelja i sudionike, određuje mjesto i vrijeme
radnje i definira motiv koji pokreće samu radnju te razrađuje organizaciju
sudjelovanja. Učenici odnosno, sudionici preuzimaju svoje uloge i grade
zamišljeni svijet (Gruić 2002).
U suvremenoj dramskopedagoškoj praksi razlikujemo stvaralačku i
nastavnu procesnu dramu. Nastavna procesna drama primjenjiva je u
školskim uvjetima kao nastavna metoda, a glavni joj je cilj učinkovito
poučavanje i obrada odgojno-obrazovnih sadržaja. Procesna drama kao
metoda još je jedan od mogućih načina približavanja osjetljivim temama i
dramskoga pristupa književnom tekstu (Čubrilo i dr. 2017).
Primjer iz prakse - Procesna drama:
Iz velegradskog podzemlja, V. Novak
Osjetljive teme: gubitak bliske osobe, nasilje u obitelji i alkoholizam (7. i 8.
razred)
Tijek procesne drame: tehnikom živih slika učenici slažu najnapetije
trenutke priče.
Pokretač radnje: Vijest u lokalnim novinama u kojima je objavljeno da je u
siromašnoj četvrti preminula šestogodišnja djevojčica Evica u sumnjivim
okolnostima od ozljeda zadobivenih padom niz stepenice. Policiju je
zabrinuo podatak da obitelj nije potražila medicinsku pomoć nakon
navodnoga pada, a otac je nakon nesretnoga događaja nestao. Voditelj je u
ulozi načelnika policije koji svojim djelatnicima istražiteljima zadaje
različite zadatke kako bi istražili problem.