-124
Najveći problemi ne leže zapravo u djeci, već u nama odraslima i pitanju
kako mi odrasli oblikujemo i tumačimo pojam djetinjstva. Jesu li djeca
previše zaštićena od strane roditelja, učitelja, stručnih suradnika, a s druge
strane žive u realnom dječjem okružju i surovom svijetu koji ih direktno i
neposredno stavlja pred različite životne uloge i situacije. Stalno se
propitujem trebamo li cenzurirati sadržaje, izbjegavati teške i osjetljive
teme, razgovore, pitanja i odgovore.
U članku Nešto nečuveno, slovenskoga autora Igora Sakside govori se o
cenzuri kao posljedici ograničenosti naših predodžbi o djetinjstvu te o
stajalištima roditelja, nastavnika, knjižničara i stručnih suradnika o
neprimjerenoj dječjoj literaturi. Autor razrađuje ideološke pretpostavke
djetinjstva suprotstavljajući ih modernim i suvremenijim stajalištima. Kao
jednu od ideoloških pretpostavki shvaćanja i tumačenja djetinjstva autor
navodi da su nevinost, naivnost i dobrota vrijednosna osnova i zahtjev da
djecu treba štititi od prijetećih, potresnih odnosno neprimjerenih tema i
prizora jer imaju pravo na djetinjstvo. Tu se misli na što je moguće dulje i
dugotrajnije netraumatično lebdenje u idealnom svijetu (Saksida 2002).
Stjepan Hranjec u članku Tematski kompleksi hrvatske dječje književnosti
(2002) razrađuje i govori o seksu, Bogu i drogi kao najistaknutijim tabuima
dječje književnosti. Do nedavna, erotski motivi, odnosi među spolovima,
dolazak djece na svijet, bile su zabranjene teme, odnosno njih se
izbjegavalo iako su to zapravo problemi s kojima se djeca u svojim
svakodnevnim razgovorima bave i pitanja koja ih muče. Hranjec u članku
navodi brojne hrvatske autore koji svojim djelima dotiču i problematiziraju
upravo ove dugo prešućivane teme poput narkomanije, prosjačenja, života s
retardiranim odnosno mentalno zaostalim roditeljima kao i brojna djela
koja tematiziraju smrt, adolescenciju, rastavu roditelja, tinejdžerske
trudnoće, spolne aktivnosti i odnose, pitanje abortusa te brojne druge
osjetljive, nezgodne i izbjegavajuće teme (Hranjec 2002: 67).