Kretanje u prostoru
Odgovarajući prostor izuzetno je važan za kvalitetan rad s djecom posebice jer dječju dob karakterizira potreba za kretanjem i istraživanjem prostora oko sebe . Kako bi se djeca mogla nesmetano kretati , potrebno je osigurati prostor odgovarajuće veličine bez namještaja koji bi mogao ometati slobodno kretanje . Stolovima i stolcima može se u istraživanju prostora koristiti ciljano – kao prepreke koje možemo primijetiti ili ne , zaobići , prekoračiti , preskočiti , proučiti , popeti se na njih ili provući ispod njih . Djeca vrlo rado sudjeluju u igrama u pokretu kojima je cilj buđenje i razvijanje osjećaja za osnovne izražajne kvalitete pokreta i mogućnosti kretanja u prostoru .
S obzirom na to da se jezični materijal uvijek obrađuje u primjerenoj situaciji i kontekstu , djeca uče s razumijevanjem , a ne napamet . Naglašavajući afektivnost kao jedan od značajnih elemenata govorne komunikacije , ali i zapamćivanja , Guberina navodi kako dramatizacija , koju obilježavaju prostornost i razna dramatska zbivanja u prostoru , obogaćuje znanja i afektivne reakcije uz sve veće i veće bogatstvo izražavanja . Pamćenje u dramatizacijama oslobađa se mehaničkih ponavljanja , a prostor omogućuje pokretima i mimici stvaranje nove misaone i afektivne kreacije ( Guberina 2010 : 58 ).
Osim situacije i konteksta , razumijevanju pridonose i druge karakteristike govornoga izraza , tj . elementi neverbalne komunikacije , poput izraza lica , mimike , geste i pokreta ( Gavrilović Smolić 2019 : 438 ). U Lingvistici govora ( Guberina 2010 : 18-19 , 24 ) autor dijeli skupove postupaka koji se primjenjuju u govoru na leksička i neleksička sredstva izražavanja . Ova potonja naziva i vrednotama govornoga jezika u koje ubraja postupke u govornom izražavanju i komunikaciji koji se ne sastoje jedino od riječi . Između ostaloga navodi : intonaciju , ritam , intenzitet , pauzu , rečenični tempo , mimiku , geste , položaj i napetost tijela , zatim situaciju , kontekst i društvenu sredinu , afektivnost i motivaciju prilikom govora .
Osim jezičnoga materijala djeca usvajaju i pravilan izgovor , prirodnu intonaciju i melodiju jezika te uz vođene i slobodne improvizacije razvijaju slobodu i spontanost u izražavanju . Ana Maletić improvizaciju objašnjava kao početnu fazu kreativne djelatnosti , odnosno stvaranja nečeg novog iz poznatog materijala , stvaralačku primjenu usvojenog gradiva ( Maletić 1983 : 16 ). Iako je stvaralaštvo individualno , Ana Maletić ( 1983 : 16 ) smatra da u njemu postoji izvjestan red , neka opća pravila , pa se u ovu aktivnost mora uputiti kao i u svaki drugi rad . Poticaj za improvizaciju daje nastavnik u obliku nekog zadatka ( Maletić 1983 ). Improvizacijom dijete pronalazi vlastiti pokret uz govorni izraz . U razvoju slobodnijeg jezičnoga izražavanja značajna uloga pripada slobodnom izražavanju pokretom u prostoru . U prirodnom kontekstu i okruženju dijete će i samo u slobodnoj igri istraživati i upoznavati prostor oko sebe . U vođenoj igri ili dramskoj aktivnosti djeca ciljano upoznaju prostor i mogućnosti kretanja u njemu . Osvješćujemo i upoznajemo veličinu i granice prostora , različite prostorne puteve i smjerove kretanja ( naprijed – nazad , ulijevo – udesno , direktno – indirektno , kretanje u krugu , kretanje u pravilnim geometrijskim oblicima i sl .), razine kretanja ( visoko – srednje – nisko ) te prostorne odnose ( blizu , daleko , ispred , iza , iznad , ispod , nasuprot , pokraj i sl .). Krećući se , susrećemo druge članove skupine i nalazimo svoje mjesto u odnosu na njih . Upoznajemo načine kretanja i kvalitete pokreta povezane s prostornim odrednicama ( Maletić 1983 ). Kretanju u prostoru dodajemo govor . Guberina navodi da govor pripada zvuku i pokretu u prostoru : Govorni glas je rezultat pokreta , rezultat aktivnosti cijeloga tijela čije je uporište prostor . Taj prostor i motorički razvoj djeteta u prostoru preduvjeti su za afektivni i mentalni razvoj djeteta , koji rezultira govorom ( Guberina 2010 : 60 ).
Igrajući se i aktivno sudjelujući u svim fazama nastavnoga procesa , djeca uče na njima primjeren i zabavan način usvajajući jezične sadržaje gotovo neprimjetno i s lakoćom što doprinosi osjećaju uspješnosti i razvoju pozitivnoga stava prema učenju stranoga jezika i učenju općenito . Osim usvojenosti pravilnog izgovora , prirodnog ritma i intonacije te širokog raspona jezičnog materijala djeca su pokazala slobodno i sigurno izražavanje pokretom u prostoru , tj . scenskom pokretu , ali i u jezičnom izražavanju , odnosno u komunikaciji na engleskom jeziku ( Gavrilović Smolić 2019 : 433 ). Autorica naglašava da je otvorenost , sloboda , spontanost i samopouzdanje u izražavanju pokretom u prostoru , kao i u verbalnom izražavanju , bila posebno vidljiva u djece koja su u ranijoj dobi polazila program Engleske plesne radionice 48 , u odnosu na djecu koja nisu polazila isti program prije dramske radionice , te su tu slobodu tek trebala izgraditi .
48 Engleska plesna radionica ( EDW – English and Dance Workshop ) autorski je pristup i program poučavanja engleskoga jezika za djecu predškolskoga i ranoga školskog uzrasta T . Gavrilović Smolić u kojemu je autorica povezala poučavanje engleskog jezika s poučavanjem ritmike i plesa .
86
Z B O R N I K R A D O V A 2 0 1 9 .