dimenzija čitalačkoga razumijevanja : razumijevanje doslovnoga značenja , reorganizacija , inferencijalno razumijevanje – formuliranje pretpostavki , hipoteza , evaluacija , aprecijacija – oblikovanje pozitivnoga mentalnoga sklopa prema tekstu ( prema predavanju i radionici Tomislava Reškovca na međužupanijskom stručnom sku
pu učitelja i nastavnika hrvatskoga jezika Agencije za odgoj i obrazovanje u Zagrebu 21 . 8 . 2018 .). Drugim riječima , ovom se tehnikom može provjeriti pamćenje doslovnih informacija izrečenih u tekstu , razumijevanje uzročno-posljedičnih veza , ali i potaknuti na kritičko mišljenje , stvaranje vlastitih etičkih i estetskih kriterija o liku ili sadržaju .
Tehnika je ekonomična jer se na jednostavan način pouzdano može provjeriti razina koju učenici dohvaćaju , još značajnija po tome što omogućuje poticanje na stvaralački napor i otvaranje prema zahtjevnijim razinama a da toga učenik gotovo nije ni svjestan . Važno je zato razmišljati o sadržaju i redoslijedu pitanja koja će učiteljica postavljati . Dobro je započeti osnovnim informacijama o liku kako bi učenik utvrdio okvire , privikao se na lik i u nastavku bio sigurniji u iznošenju stavova svoga lika i spremniji opravdavati i braniti njegove postupke . Tada se događa čarolija jer učenik odgovara na temelju vlastitih osjećaja i spoznaja , onako kako on osjeća i razumije lik . Osim što je iskustvo vrijedno za učenika jer na vrućem stolcu dolazi do nekih spoznaja do kojih možda drugim načinima ne bi došao , a koje će najvjerojatnije trajno pamtiti , vrijedno je i za učiteljicu . Ponekad o učeniku otkriva nešto novo i upotpunjuje sliku o njemu , ponekad učenik iznese ideju koju u svojoj učiteljskoj interpretaciji nije predvidjela .
Tehnika vrućega stolca zanimljiva je kada se ispituje , odnosno tumači , neki sporedni ili lik s osobinama suprotnima ( da ne kažemo negativnima ) od glavnoga lika . Uzmimo primjer Lucije u pripovijetki Iz velegradskog podzemlja Vjenceslava Novaka . Učenici su skloni , premda svjesni loših postupaka glavnoga lika Mike , razumjeti ih , lako nalaziti za njih razloge i opravdanje ( iskustvo autorice teksta ). Vjerojatno takvom shvaćanju pridonose postupci njegove žene Lucije koja mu oprašta i poziva ga da se vrati obitelji . Učenici uglavnom prihvaćaju takvo rješenje i nemaju potrebu dalje analizirati ni Lucijine ni Mikine postupke , pa tako ni društvene odnose . Međutim , kada se nađu na vrućem stolcu u ulozi Lucije , uz pitanja : Kako izgleda prostor u kojemu živi tvoja obitelj ? Opiši svoju djecu . Što osjećaš prema njima ? Kako provodiš dane ? Što osjećaš prema Miki nakon tragedije s Evicom ? Želiš li da se nešto promijeni u vašem životu ? Što misliš da možeš učiniti da promijeniš situaciju ? i sl ., suočavaju se s problemom , nadograđuju i mijenjaju stavove , postižu , dakle , više razine kognitivnoga i afektivnoga ( moguće i metakognitivnoga ) učenja .
Međutim , namjera je u ovom radu opisati postizanje ishoda prepričavanja s promjenom gledišta , a to je domena jezika i komunikacije u 6 . razredu . Polazišni tekst ipak je književni , Pajine izmotancije Stjepana Tomaša ( Zelena čitanka , čitanka za 6 . razred OŠ ). Pomoću tehnike vrućega stolca moguće je opširno razraditi i nadograditi , tj . interpretirati glavne , sporedne i , u tekstu marginalne likove . Glavni su dječak Dragutin i njegov prijatelj Pajo , sporedni su Dragutinova nebiološka majka , čovjek iz trgovine , učenici 6 . razreda u školi , a mogu se dodati i oni koji u tekstu nisu spomenuti , npr . učitelj , kupci u trgovini , prodavač itd . Dobro je da se učenici oprobaju u što više likova kako bi bili sigurniji u razumijevanju odnosa među različitim likovima i događajima , razlučivanju događaja u kojemu određeni lik sudjeluje ili ne , odnosno , koje će sadržaje uvrstiti u svoje gledište i biti sigurni u aktivnosti prepričavanja . Spomenuti tekst , nadalje , nudi otvaranje emocionalnih , socioloških i etičkih problema . Nije , međutim , bitno zaključiti samo kako su laganje , krađa i izdaja prijatelja neprihvatljiva ponašanja , koliko su isprika i opraštanje vrijedni u odnosima bliskih osoba , nego i sagledati pozadinu , uzroke koji dovode do nekoga ponašanja .
U ovome primjeru upravo je lik Paje primjeren sagledavanju takve problematike za uzrast učenika 6 . razreda . Iskustvo zadobiveno bivanjem u ulozi Paje i njemu sličnih primjera u učenika snažnije razvija resurse za kvalitetnije međuvršnjačke odnose . U nekoj od sljedećih nastavnih faza učenici se pripremaju za usmeno prepričavanje s promjenom gledišta . S obzirom na ciljeve koje učiteljica želi postići , određuje se vrijeme vježbanja , upućuje na dotjerivanje stila izražavanja itd . Vidimo da se s ciljanim ishodom prepričavanja s promjenom gledišta - OŠ HJ A . 6 . 1 . Učenik govori i razgovara o pročitanim i poslušanim tekstovima , isprepliću i drugi iz domena Jezika i komunikacije , Književnosti i stvaralaštva ( 2019 ., Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Hrvatski jezik za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj ), također i međupredmetnih tema .
78
Z B O R N I K R A D O V A 2 0 1 9 .