Uz oživljenu lutku djeca se uključuju u aktivnosti kao da , u iluziju koja oblikuje temelj iskustva , tj . temelj kreativnog mišljenja . Promatranjem dječje igre lutkom , odgojitelj otkriva kako se dijete ponaša prema određenom liku lutke , s kim se identificira , kakve probleme ima u društvenim odnosima , strahove , što ga veseli , o čemu mašta i koliko se razvijaju njegove govorne sposobnosti i komunikacija , motoričke i glazbene sposobnosti . Štoviše , odgojitelj uz pomoć lutke predlaže alternativne aktivnosti ili igračke pomažući djeci da samostalno riješe sukobe koji nastaju u igri . Uz pomoć lutke odgojitelj će lakše komunicirati i stvoriti atmosferu suradnje , spontanosti i razumijevanja među djecom . Moći će se više približiti djeci , poslati im poruke preko lutke i tako steći njihovo povjerenje ( Hicela 2010 : 72 ).
Humanistički pristup igre lutkom u razvoju kompetencija
Uporaba lutke u odgojno-obrazovnom radu pruža mnoge mogućnosti za kreativan pedagoški pristup . Lutka kao vizualan , taktilni i čulni instrument potiče djetetovu osjetljivost na poimanje okoline te znatno potiče komunikaciju s odgojiteljem i vršnjacima . Dijete zadovoljava potrebu za slobodom igrajući se lutkom bez ograničenja kako želi .
Igre uloga , dramatizacije i imitativne igre lutkama značajne su za socijalizaciju i poticanje proscijalnih odnosa u skupini . Djeca njima odražavaju doživljaj aktualne stvarnosti i oblikuju ponašanje i odnose . Dječje izlaženje iz vlastitog identiteta pridonosi boljem oblikovanju vlastitog ja . Lutka pomaže razvoju pozitivne slike o sebi jer se dijete osjeća uspješno zbog svojih zamisli i stječe osjećaj važnosti i samosvijesti . Pomaže u razvoju djetetovih društvenih vještina slušanja , čekanja na red , prihvaćanja ideja i poštivanju osjećaja . Pridajući važnost suradnji za uspjeh aktivnosti , djeca su motivirana razvijati one vještine koje su potrebne za pozitivnu interakciju u skupini . U igri lutkama govor se prirodno razvija i obogaćuje jer lutka spontano navodi djecu na komunikaciju . Ona potiče da djeca tijekom igre izmišljaju monologe i dijaloge , igraju se glasovima , intonacijom , pronalaze nove jezične izraze i najbolje izraze ono što žele . Lutka dopušta improvizaciju i djeca u igri lutkom vole pričati priče .
Igrajući se lutkom dijete modificira svoj svijet , rekonstruira ga i prilagođava sebi .
Zaključak
Svaka dječja aktivnost u kojoj možemo prepoznati oživljavanje zamišljene situacije je dramska aktivnost . U odgojno-obrazovnom procesu lutka od prirodnih materijala ( tkanina , čarapa , rukavica ) motivacijsko je sredstvo i poticaj za bogaćenje i senzibiliziranje djetetovog emocionalnoga , socijalnoga i spoznajnoga razvoja . Ona je glavno sredstvo u dječjoj samostalnoj igri i u igri s drugima - djecom i odraslima . Lutka treba zauzeti svoje mjesto i biti sastavni dio didaktike u odgojno-obrazovnom procesu u predškolskoj i školskoj dobi , pa čak i u mladenačkoj . Ona je moćno sredstvo u radu s djecom i može potaknuti najdublje i skrivene emocije , kako pozitivne tako i negativne . Manipulacija lutkom može biti jedan od alternativnih načina provođenja vremena u osjetljivoj predškolskoj i školskoj dobi .
Dijete u igri i manipulaciji lutkom , zamišljanjem i korištenjem svoje mašte , oblikuje vlastite priče , izgrađuje svoje razumijevanje svijeta i samo ga sebi tumači . Na taj način oni ulazi u zamišljeni , ali i stvarni svijet . U lutkin lik često stavlja sebe i s njom se poistovjećuje , što mu omogućuje dublje izražavanje i interpretaciju određenog sadržaja dopunjenog nečim svojim . Time određena iskustva prerađuje , obnavlja i gleda iz svojeg kuta . Proigravanjem lutkama iz raznih priča i bajki , dijete bolje razumije sadržaj i poantu , osluškuje vlastiti govor , samoga sebe ispravlja i oponaša . Uzima lutku prema vlastitom izboru te tada snažnije doživljava ono što samo s njom čini u odnosu na situacije kada na njega djeluje netko drugi ( roditelj , odgojitelj ) s određenim autoritetom . Iskustvo s uporabom lutke u odgojno-obrazovnom procesu pokazuje da je ona motivacijsko sredstvo za razvoj ključnih kompetencija .
68
Z B O R N I K R A D O V A 2 0 1 9 .