Zbornik 2021. | Page 51

Metodike , popisuje i metodički razlaže stvaralačke vježbe , kojima se koristi Z . Ladika i zaključuje kako su sve navedene vježbe zapravo improvizacije jer ni u čemu nisu fiksirane , pružaju slobodu izbora i izražavanja ( Rosandić 2005 : 547-548 ).
Međutim , iako je dramski odgoj u našim školama u okviru redovne nastave najčešće vezan uz poučavanje hrvatskoga jezika i književnosti , znamo da nije primjenjivan isključivo u ostvarivanju ishoda nastavnih područja toga predmeta . Uostalom , dovoljno je iščitati popis izlaganja i radionica na ovome Simpoziju pa se uvjeriti u izrečeno .
Upravo zbog otvorenosti prema raznovrsnim područjima , predmetima i ishodima , ali i terminološkim nejasnoćama i preklapanjima u već spomenutom radu u prijedlogu klasifikacije nudimo dva pojma : dramska metoda za složenije oblike koji imaju zadanu unutrašnju metodičku strukturu , dok terminom dramske tehnike obuhvaćamo modele ili obrasce koji organiziraju način na koji sudionici u pojedinome trenutku sudjeluju u aktivnosti ( Gruić i sur . 2018 ).
Dramskopedagoški pristup nastavi
Dramske aktivnosti u nastavi primjenjujemo dugo . Čak i prije nego što smo definirali područje dramske pedagogije i zvanje dramskoga pedagoga ( usp . Krušić 2018 ). Tijekom povijesti dugo su blagodati i učinkovitost dramskopedagoškoga pristupa u nastavi primjećivali pojedinci entuzijasti . Nešto su rjeđe ti isti entuzijasti objavljivali svoja iskustva . Prema dostupnim znanstvenim i stručnim radovima možemo ustvrditi da učitelji i nastavnici primjenjuju dramskopedagoške tehnike i metode jer djeca i mladi uspješnije ovladavaju gradivom , olakšava im se razumijevanje apstraktnoga gradiva i složenih logičkih koncepata ; primjenom dramskopedagoškoga pristupa učenje se povezuje sa zabavom ; omogućava se cjelovit razvoj pojedinca i ovladavanje životnim vještinama ; djeca i mladi uče u sigurnim okolnostima te se stvara pozitivno i uključivo ozračje ( usp . Turza Bogdan 2008 , Gjuran 2008 , Nemeth-Janjić i Dvornik 2008 , Kodrić 2012 , Stanišić 2015 , Vukojević 2016 , Rimac Jurinović 2016 , 2017 i 2018 ).
Podršku entuzijastima daju Hrvatski centar za dramski odgoj ( osnovan 1996 .) i Teatar Tirena ( osnovan 1997 .), koji je kod nas uspostavio i kvalitetno ispunio dramskopedagošku nišu koja povezuje kazalište i školu .
Međutim , danas je situacija znatno drugačija . Imamo čak dva , po stupnjevima različita , formalna obrazovanja s naglaskom na dramskopedagoške kompetencije – Diplomski studij Rani i predškolski odgoj i obrazovanje s modulom Dramsko i lutkarsko izražavanje i stvaranje ( dva semestra ) u Splitu i Poslijediplomski specijalistički studij dramske pedagogije na Učiteljskome fakultetu u Zagrebu .
Osim toga donesena je Odluka o donošenju programa za izborni predmet Dramski odgoj ( program dramske kulture i umjetnosti ) za 2 . razred opće gimnazije ( 16 . listopada 2017 .) kojom se odobrava izvođenje nastavnoga predmeta Dramski odgoj . Takva odluka otvara mnoge mogućnosti , ali i obvezuje na pomno promišljanje o tome kakav bi izborni predmet Dramski odgoj trebao biti . Čemu bi uopće služio predmet Dramski odgoj uz dramske tehnike i metode u nastavi ?
Zašto i ? U prilog promišljanjima o predmetu Dramski odgoj
Svatko od nas ima drugačije iskustvo primjene dramskopedagoških tehnika i metoda , svatko od nas ima i drugačije iskustvo u neposrednome odgojno-obrazovnome radu , neovisno događa li se on u okviru redovne , izborne nastave , kao izvannastavna ili izvanškolska aktivnost . I upravo na osnovi osobnoga iskustva promišljam o konceptu ovoga predmeta .
Smatram da bi u koncipiranju i razradi predmeta Dramski odgoj trebalo poći od osnovne dramskopedagoške postavke da je dramski odgoj namijenjen svima – i djeci i mladima koji su daroviti , zainteresirani , ekstrovertirani , ali i djeci koja to nisu . Kada bismo tome dodali mogućnost da se nastava Dramskoga odgoja organizira prema godinama učenja , a ne prema starosti učenika dobili bismo sjajnu priliku za vježbanje tolerancije i razumijevanja drugih i drugačijih . Takva organizacija rada podrazumijeva autonomiju dramskoga pedagoga i u organizaciji rada , ali i u mogućnosti kombiniranja nastavnih područja i
51
P L E N A R N A I Z L A G A N J A