Maša Rimac Jurinović Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu masarimac @ gmail . com
Sažetak
PLENARNO IZLAGANJE
DRAMSKI ODGOJ – NASTAVNA METODA I / ILI POSEBAN PREDMET ?
Dramskopedagoški pristup u nastavi i izvannastavnim aktivnostima potiče cjeloviti razvoj pojedinca , olakšava ovladavanje gradivom , stvara pozitivno ozračje u skupini i omogućava pripremu za stvarni život u sigurnim okolnostima . Dakle , dramskopedagoški je pristup i više nego dobrodošlo metodičko osvježenje u radu , točnije trebao bi usustavljeno biti prisutan u odgojno-obrazovnome radu vrtića i škola . No , na koji način bi dramski odgoj trebao biti dio sustava ? Kao metoda ili poseban predmet ? O prednostima i nedostatcima navedenih aspekata promišljam u radu te stručnu i znanstvenu zajednicu pozivam na raspravu i donošenje zaključaka . Ključne riječi : dramski odgoj , nastavni predmet , škola , vrtić
Uvod
Velika većina nas prisutnih na ovome Simpoziju aktivni smo zagovaratelji primjene dramskih aktivnosti u nastavi . Nebrojeno puno puta smo se na svojoj koži osvjedočili da je takav pristup učinkovit i pouzdan metodički suputnik u učionici ( a i izvan nje ). Sigurna sam da i velika većina prisutnih zagovara Dramski odgoj kao zaseban predmet . I sama bih se odmah na početku ovoga izlaganja izjasnila za i – i metoda i predmet . No , s malom zadrškom jer me muči nekoliko ili aspekata ove dileme o kojima bih voljela nešto reći .
Prije promišljanja o tome što sve dramski odgoj može / treba biti u školi , voljela bih pojasniti kako i s kojim značenjem upotrebljavam dramskopedagoške termine u ovome izlaganju . Nastojat ću biti sažeta jer sam se tom problematikom , kao suautorica , detaljno bavila u radu Kazališna / dramska umjetnost u odgojnoobrazovnome procesu : prijedlog klasifikacije i pojmovnika ( Gruić i sur . 2018 ).
Dakle , dramska je pedagogija interdisciplinarno područje koje obuhvaća dramaturgiju , teatrologiju , mnoge grane kazališnoga područja i pedagogiju . Unutar toga područja ostvaruje se dramski odgoj kao oblik rada s djecom , mladima i odraslima , a unutar njega razlikujemo tri velika područja : dramsko izražavanje , dramsko stvaralaštvo i dramsku kulturu . Dramskim se izražavanjem utječe na razvoj , sazrijevanje i odrastanje pojedinca , a cilj nam je unutar ovoga područja doći do razvojnih , izražajnih , samospoznajnih i obrazovnih ishoda . Drugo područje , dramsko stvaralaštvo , obuhvaća dramsku naobrazbu , a cilj je ovoga područja osposobiti sudionike za aktivno sudjelovanje u stvaranju i igranju predstave . I kao treće , ali i najsnažnije zastupljeno u odgojno-obrazovnome sustavu , razlikujemo područje dramske kulture . Ono obuhvaća prije svega teorijsku dramsku naobrazbu , koja se u najboljem slučaju upotpunjuje s praktičnim iskustvom ( gledanje , analiza i vrednovanje predstava ), a za cilj ima podizanje razine gledateljske kompetencije ( Gruić i sur . 2018 ).
Pogrešno bi bilo ovu podjelu razumijevati kao jasno omeđenu i kruto odvojenu . Upravo suprotno , ova se područja prožimaju , isprepliću i nadopunjavaju te paralelno , radeći primjerice na predstavi s djecom i mladima , jačamo njihovu gledateljsku kompetenciju i ostvarujemo mnoge druge odgojno-obrazovne ishode . Upravo zbog tih karakteristika , dramski je odgoj svoje metodičke pristupe i instrumentarij oblikovao služeći se kazališnim izvorima i utjecajnim metodičkim uzorima , poput primjerice poput D . Rosandića , koji pojašnjavajući dramski tip sata navodi da se u : oblikovanju dramskoga sata rabe ( se ) rezultati dramske pedagogije , koja se uključuje u nastavu svih nastavnih predmeta ( Rosandić 2005 : 101 ). U nastavku svoje
50
Z B O R N I K R A D O V A 2 0 1 9 .