Dramski odgoj u Hrvatskoj i u Europi
U trenutcima kada je hrvatski obrazovni sustav obuhvaćen promjenama koje idu uz bok kurikulumima u europskim obrazovnim sustavima , potrebno je utvrditi poziciju učenja , poučavanja i stvaranja umjetnosti u sadašnjim nastavnim planovima i programima . Očita je dominacija glazbene i likovne umjetnosti budući da su one prisutne kao nastavni predmeti – za razliku od plesne umjetnosti koja je dio nastavnih sadržaja predmeta Tjelesna i zdravstvena kultura i dramske umjetnosti koja je dio nastavnih sadržaja predmeta Hrvatski jezik . Međutim , Glazbena kultura i Likovna kultura u osnovnim školama svode se na jedan sat tjedno , a u srednjim školama nastavni program predviđa istu satnicu za predmete Glazbena umjetnost i Likovna umjetnost , ali samo u gimnazijama . Dosadašnji su planovi i programi tih predmeta predviđali mogućnost stvaralaštva u osnovnim školama dok je u gimnazijama bio naglasak na usvajanje znanja , što je donekle ujednačeno kurikulumima predmeta Glazbena kultura i Glazbena umjetnost te Likovna kultura i Likovna umjetnost ( Nastavni plan i program za gimnazije 1994 ).
Istraživanje predstavljeno u publikaciji Arts and Cultural Education at School in Europe iz 2009 . svjedoči o sličnoj poziciji umjetničkih predmeta u većini europskih zemalja prije 10 godina te naglašava kako nacionalne politike rutinski ističu važnost kulture , umjetnosti i kreativnosti u odgoju i obrazovanju djece i mladih , no umjetničko stvaralaštvo potiče se uglavnom u nižim razredima osnovne škole , no i tamo ima niži status od , primjerice , matematike ili drugih glavnih predmeta . Studija ističe još jedan problem : nedovoljna je pozornost posvećena vrednovanju i praćenju ostvarenosti ishoda umjetničkih predmeta . Ipak , neke su zemlje u međuvremenu iskoračile i otvorile prostor umjetničkim predmetima u školama .
Obveza je ministarstava obrazovanja europskih zemalja postaviti smjernice i ciljeve za kulturnu , umjetničku i kreativnu dimenziju obrazovanja . Lokalna i regionalna zajednica i / ili škole ih implementiraju , a učitelji na temelju kurikuluma odabiru strategije , metode i aktivnosti koje potiču razvoj vještina i stjecanje znanja .
Ciljevi su poučavanja umjetničkih predmeta usmjereni uglavnom prema razvijanju kreativnosti učenika i stjecanju znanja o kulturnom naslijeđu , razumijevanje umjetničkih oblika te dijeljenje iskustava o umjetničkom djelu , a očekuje se i stjecanje različitih afektivnih vještina ( primjerice , upravljanje vremenom , interpersonalne vještine , odgovornost , kritičko mišljenje , kreativnost , komunikacija , rad u timu , ali i užitak i radost stvaralaštva , samopouzdanje te otkrivanje umjetničkog potencijala , odnosno talenta ).
U europskim zemljama umjetnost se poučava u okviru predmeta : vizualna umjetnost ( slikarstvo i kiparstvo ), glazba , drama , ples , medijske umjetnosti ( fotografija , film , video i računalna animacija ), zanat ( umjetnički i kulturalni elementi zanata poput tekstilne umjetnosti i izrade nakita ) i arhitektura . U nekim su zemljama ( poput Francuske , Njemačke i skandinavskih zemalja ) umjetnički predmeti odvojeni u kurikulumima , a u nekim ( poput Italije , Češke , Mađarske i Španjolske ) grupirani zajedno kao posebno integrirano područje .
U Norveškoj su , primjerice , umjetnička područja organizirana u predmetima Umjetnost i zanati ( koja se sastoji od područja : vizualna komunikacija , dizajn , umjetnost i arhitektura ) i Glazba a obuhvaćaju 100 sati godišnje . Drama je dio kurikuluma predmeta Norveški jezik , a neke su od vještina stečenih nakon 3 . ciklusa poučavanja ( završetka srednje škole ) procjenjivanje tekstova , televizijskih emisija , reklama , glazbe , dramskih i filmskih uradaka u svrhu razvoja osobnih medijskih navika . Škole imaju mogućnost organizacije izvannastavnih aktivnosti koje potiče lokalna zajednica , a dramski se odgoj može ostvarivati i u međupredmetnim projektima .
Što se tiče predmeta Drama , on je obvezan predmet ili dio obveznog predmeta u dijelu Belgije , Grčkoj , Litvi , Mađarskoj , Malti , Škotskoj , Norveškoj , Irskoj , Španjolskoj i Islandu . Izborni je predmet u dijelu Belgije , Danskoj , Njemačkoj , Austriji , Portugalu i Slovačkoj . Dio je obveznoga predmeta koji djelomično obuhvaća umjetničko područje u Bugarskoj , Češkoj , Francuskoj ( samo u srednjoj školi ), Latviji , Poljskoj , Sloveniji , Švedskoj i ostatku Velike Britanije . Drama je fakultativni predmet u sedam zemalja ( primjerice , u Austriji , ali se vrednuje ostvarenost ishoda ), a u Grčkoj je model za ostvarivanje međupredmetne povezanosti .
U Irskoj je od 1999 . godine na snazi kurikulum predmeta Drama koji se provodi u prvih šest razreda osnovne škole ( Primary School Curriculum Drama ). Predmet je konceptualiziran u tri predmetna područja : istraživanje i stvaranje drame , refleksija drame i suradnja i komunikacija u stvaranju drame , a ciljevi su predmeta : razvijanje dramske pismenosti , stvaranje poveznice između igre i umjetničke kazališne forme ,
36
Z B O R N I K R A D O V A 2 0 1 9 .