• politički angažirano kazalište Latinske Amerike potaknuto teorijama brazilskoga pedagoga i filozofa Paula Freirea te njegova najistaknutija inačica , kazalište potlačenih Augusta Boala .
Suvremenu dramsku pedagogiju u skandinavskim zemljama obilježavaju sljedeće značajke :
• ostvaruje se poglavito u pedagoškom kontekstu ( u osnovnoj školi pretežito kao medij učenja i poučavanja , a u srednjim školama kao dio umjetničkog područja kurikuluma )
• odlikuje se visokom razinom teorijskoga promišljanja
• dramski se medij , bez obzira upotrebljava li se u svrhu učenja ili pak stvaralačkoga izražavanja , uvažava kao medij estetske / umjetničke komunikacije .
Premda Eriksson daje podrobniji prikaz dramskoga odgoja i pedagogije u Norveškoj , njegov članak indikativan je i za opće stanje djelatnosti u skandinavskim i baltičkim zemljama . U Norveškoj termin drama označava dramske aktivnosti u školi , piše Eriksson . U obveznoj osnovnoj školi ( od 1 . do 10 . razreda ) drama se najčešće koristi kao sastavni dio kurikula , tj . kao medij učenja . U srednjoj školi drama postoji kao predmet , ali ga trenutno ne nude mnoge škole u zemlji ( Eriksson 2006 : 15 ).
U kurikulu iz 1997 . drama ima svoje mjesto prvenstveno kao medij poučavanja koji posebno dobro odgovara potrebama projektne nastave . Međutim , ona je tu ipak ograničena na specifično predmetno područje materinskoga jezika , vjerskoga i glazbenoga obrazovanja te engleskoga kao drugoga jezika . S druge strane , zbog bliske veze s „ igrom “, drama je važna sastavnica podučavanja mnogih predmeta u nižim razredima osnovne škole . Srednje škole oduvijek su najslabije mjesto drame / kazališta u obrazovnom sustavu . Osim par iznimaka , drama nije bila ni predmet niti zagovarani medij poučavanja . Ipak , od jeseni 1994 . „ drama , ples i glazba “ nude se kao zasebno odgojno-obrazovno područje u srednjim školama . U prvom razredu ove se umjetnosti podučavaju integrirano , dok se u drugom i trećem razredu učenici opredjeljuju za jednu od njih ( Eriksson 2006 : 16 ).
Eriksson govori o vrstama i usmjerenjima rada te ustvrđuje da dramski odgoj u Norveškoj koristi različite oblike dramskog izražavanja – od dramske igre i procesne drame do dječjeg i odgojnog kazališta ( Eriksson 2006 : 15 ). Osvrćući se na koncepcijska suprotstavljanja oko toga je li drama prvenstveno teatarski predmet kojem su u središtu scenske vještine i tehnika ili pak medij učenja uporabiv u svim segmentima kurikula , Eriksson ističe : Na kraju devedesetih suočeni smo s mnogostrukošću dramskih puteva koji se međusobno ukrštaju , ali niti jedan smjer nije dominantan . …( D ) rama se pojavljuje kao hibrid mnogih kazališnih formi , ali s dinamičnim interesom za istraživanje i razvoj novih metoda , oblika i značenja . Dramaturgija , kao strukturirajuće načelo odgojne drame , važna je referenca za naš današnji rad . Možda se čini da je zanimanje za umjetnički vid dramskoga rada zasjenilo zanimanje za njegovu pedagošku dimenziju , ali to je zato što su danas i estetske i obrazovne teorije , kao i umjetnička ekspresija , područja koja dramski pedagog mora svladati ( Isto .).
Eriksson izvještava i o oblicima obrazovanja dramskih pedagoga : Glavne ustanove za obrazovanje dramskih pedagoga su državne visoke učiteljske škole . Od 1978 . drama je obvezna za sve predškolske odgojitelje , a od jeseni 1992 . drama je obvezna ( iako mala ) sastavnica u obrazovanju svih osnovnoškolskih nastavnika . Te škole također nude doškolovanje za već zaposlene učitelje .
Većina državnih škola nudi intenzivne jednosemestralne tečajeve iz drame ( a neki i iz plesa ). U Bergenu i Oslu studij odgojne drame / kazališta traje jednu ili dvije godine . U sklopu reforme učiteljskoga obrazovanja 1998 . ponuđen je novi trogodišnji specijalizirani studij drame . Na takvim studijima održava se ravnoteža između teorije i prakse , a u žarištu zanimanja su podjednako dramski rad u školskoj učionici kao i rad na predstavama manjega formata . U akademskoj godini 2000 ./ 2001 . u Bergenu je s radom započeo i poslijediplomski studij dramskog odgoja .
Svoj opis Eriksson dopunjuje kratkim komentarom kojim dotiče osjetljiva pitanja kulturnih i prosvjetnih politika , nacionalnih i međunarodnih , o čijim odlukama često ovisi u kojim oblicima i s kojim statusom će se složeni sociokulturni koncepti poput dramskoga odgoja realizirati u praksi . Kao višenacionalna i višejezična zajednica Skandinavija danas predstavlja uzorito uređeni prostor dramskopedagoške prakse i teorije u kojem u različitim njegovim segmentima i razinama nesumnjivo postoji i niz otvorenih tema ( organizacijskih , metodičkih , praktičkih , teorijskih itd .), koja se zahvaljujući međusobnoj povezanosti i suradnji zasigurno mogu lakše istraživati i rješavati . Jake nacionalne strukovne organizacije postoje u svim skandinavskim zemljama , u nekima i više od jedne , a povezane su u mrežu Drama Boreale koja od 1995 . svake treće godine održava redovite stručne konferencije , uvijek u drugoj
28
Z B O R N I K R A D O V A 2 0 1 9 .