odnosno izbornog predmeta u kurikulume srednjih škola pa se tako kazalište , u školama gdje se takav program nudi , može odabrati i kao maturalni predmet . Sadržaj nastavnoga predmeta podrazumijeva vježbe i zadatke dramskoga stvaranja i izvođenja , improvizacije , oblikovanje uloga i izvođenje odlomaka klasičnih i suvremenih dramskih djela , upoznavanje povijesti kazališta kao predstavljačke umjetnosti , gledanje kazališnih predstava i drugih predstavljačkih oblika te njihovu kritičku analizu i procjenu itd .
Što se tiče prakse dramskih igara ( jeux dramatique ) i dramskoga izražavanja ( expression dramatique ), one čine osnovu metodike nastave umjetničkoga odgoja u višim razredima osnovnih škola . Naglasak u toj nastavi nije na vještinama scenskoga izvođenja ili na poznavanju dramskih djela , već su na prvom mjestu ciljevi i ishodi u domeni osobnoga i socijalnoga razvoja , dakako uz osviještenu uporabu dramskog medija .
Dramski odgoj i pedagogija u skandinavskim zemljama
Nije slučajno što je prihvaćanje utjecaja britanske dramske pedagogije bilo vrlo izraženo u skandinavskim kulturnim i pedagoškim okružjima . Upravo u skandinavskim zemljama stvaraju se , između dvaju svjetskih ratova , temelji i pretpostavke moderne građanske liberalne i demokratske kulture . Takav je razvoj pak bio moguć zahvaljujući ugrađivanju u odgojno-obrazovne sustave skandinavskih zemalja najnaprednijih pedagoških shvaćanja i iskustava koja su se od početka 20 . stoljeća pod raznim imenima ( nova škola , radna škola , aktivna škola i sl .) oblikovala širom Europe . 25 Za mnoga od njih zaslužni su upravo skandinavski autori , a najava švedske pedagoginje Ellen Key da će dvadeseto stoljeće biti stoljeće djeteta , objavljena 1900 . godine u istoimenoj knjizi , postaje zajedničkom krilaticom svih tih nastojanja . U didaktičkom smislu nove su koncepcije naročito insistirale na metodama poučavanja i učenja bliskima djeci i dječjim intelektualnim , emocionalnim i izražajnim sposobnostima , a među njima su kao naročito učinkovite prepoznate i zagovarane uporabne pedagoške mogućnosti dječje igre te posebice dječje dramske igre . Tako dramske metode , kao preporučeni oblici rada , već 1939 . godine u Norveškoj postaju dijelom nacionalnog kurikuluma ( Eriksson 2006 : 15 ).
Zahvaljujući ovim osnovama razvijanima u vlastitim okvirima te stalnoj otvorenosti spram iskustava drugih sredina , skandinavsko pedagoško okružje spremno je , već od 60-ih , reagiralo na inovativna kretanja u britanskom pedagoškom prostoru . Ne čudi stoga da su upravo Skandinavci bili među prvim inozemnim polaznicima radionica Petera Sladea i Dorothy Heathcote .
Iako se skandinavska dramska pedagogija oblikovala i organizirala prvenstveno u pedagoškom kontekstu , u okvirima odgojno-obrazovnih sustava nordijskih zemalja , njezina načela , ciljevi i dometi osmišljavani su šire od uže shvaćenih odgojno-obrazovnih zadaća koje se dramskim metodama obično ostvaruju u neposrednoj školskoj praksi . To je razvidno već iz glavnih izvanjskih poticaja koji su utjecali na oblikovanje skandinavske dramske pedagogije . Prema Stigu Erikssonu , istaknutom norveškom dramskom pedagogu , intenzivni razvoj dramske pedagogije u skandinavskim zemljama crpio je poticaje iz nekoliko izvorišta među kojima su , uz vlastite resurse , najvažnija bila :
• koncept kreativne drame ( Peter Slade i Brian Way u Engleskoj , a Winifred Ward i Geraldine Siks u Sjedinjenim Američkim Državama ) 26
• pokret drame za odgoj ( DiE ) i njegovi istaknuti nositelji ( Peter Slade , Brian Way , Dorothy Heathcote , Gavin Bolton , John O ’ Toole , Cecily O ’ Neal i drugi )
• politički angažirano kazalište 60-ih i 70-ih godina , profesionalno i studentsko , posebice ono njemačkoga govornog područja koje je za svoje ishodište uzelo djela i teorije Bertolta Brechta 27
25 I hrvatska je pedagogija na koncu 19 . i u prvoj polovici 20 . stoljeća intenzivno sudjelovala u toj pedagoškoj obnovi u kojoj su , uz ostale , visoko vrednovane i isticane upravo dramske metode kao oblik iskustvenog učenja i poučavanja . O tome više u : Krušić , V . 2018 . Kazalište i pedagogija . Ideje , koncepti i shvaćanja odgojnih funkcija kazališnog / dramskog medija u hrvatskoj kulturi i pedagogiji 19 . i 20 . stoljeća do završetka Drugog svjetskog rata . Zagreb : Disput d . o . o . – HCDO . 26 Više u : Eriksson , Stig . 2006 . Dramski odgoj u Norveškoj . U : Dramski odgoj , 8 , 12-13 : 15-16 . http :// www . hcdo . hr / wp-content / uploads / 2019 / 01 / Dramski-odgoj-12 _ 13 . pdf 27 Više u : Eriksson , Stig . 2007 . Looking at the past for stepping into the future . Background reflections for drama in the curriculum of the 21st century . U : Planting Trees of Drama with Global Vision in Local Knowledge . IDEA Dialogues 2007 . IDEA Publications and Hong Kong Drama / Theatre and Education Forum : 371-384 .
27
P L E N A R N A I Z L A G A N J A