Sljedeći važan poticaj školsko kazalište doživljava tijekom 70-ih i 80-ih unošenjem u njemačko pedagoško okružje iskustava , metoda i ciljeva britanske odgojne drame i kazališta , što je bitno utjecalo i na novo definiranje okvira , metoda i načela suvremene njemačke kazališne pedagogije . Tijekom 90-ih njemačka kazališna pedagogija uvažava i prima utjecaje dječjeg kazališta ( Kindertheater ) odnosno kazališta mladih ( Jugendtheater ), 16 naročito dobro organiziranih , kao posebnih odvjetaka , u okviru međunarodnih udruga amaterskih kazališta . 17 Tada se i koncept školskoga kazališta nanovo promišlja te doživljava potpunije određenje i isticanje svojih glavnih zadaća a to su : usmjerenost kazališnog rada na ličnost učenika ; sadržajno otvaranje prema društvenom i političkom kontekstu stvarnoga života ; vlastito / autorsko scensko oblikovanje aktualnih i učenicima bliskih tema i problema , različito od modela rada prisutnih u profesionalnim kazalištima za djecu i mladež ; stvaranje i izvođenje kazališnih / scenskih ostvaraja namijenjenih prvenstveno učeničkoj publici .
Kao tradicijom naslijeđena , a opet otvorena kazališna vrsta , školsko kazalište poslužilo je kao obrazac koji je mogao primiti različite utjecaje i sadržaje i koji je omogućavao oblikovanje različitih koncepata dramskoga / kazališnoga odgojnoga rada unutar školskoga sustava , između ostaloga i kao nastavnoga predmeta , odnosno modula pod različitim nazivima . 18
Tijekom svoje višestoljetne povijesti , pored svih mijena , prilagodbi i prihvaćanja novih utjecaja , školsko kazalište i njegove praktičare prožimala je svijest da se radi o estetskoj djelatnosti , da je školsko kazalište umjetničko-pedagoška vrsta i da kao takva , uz glazbeni i likovni odgoj te plesnu umjetnost , predstavlja sastavni dio estetskoga , umjetničkoga odnosno kulturnoga odgoja u školi . Pored očekivanih ishoda na razini osobnoga razvoja i obrazovanja učenika , današnji zagovornici ističu značaj školskoga kazališta – naročito samostalne , autorske ostvaraje mladih izvođača – kao važnoga čimbenika u oblikovanju kulture mladih , a time i kulture vlastite škole te šire zajednice u kojoj škola djeluje .
Predstavljačka igra
Za razliku od tradicijom naslijeđenoga školskog kazališta koncept predstavljačke igre ( Darstelledes Spiel ) razvijen je tijekom 70-ih godina 20 . stoljeća . Predstavljačka igra oznaka je za školski predmet Kazalište , koji dopunjava tradicionalne nastavne predmete kao što su Estetski odgoj , Umjetnost i Glazba ( Reiss – Mieruch 2003 : 67 ), čitamo u enciklopedijskom članku posvećenom ovoj pedagoško-kazališnoj vrsti . 19 Koncept je razvijen kako bi se amaterski dramski rad u sociokulturnom i pedagoškom kontekstu razgraničio od profesionalnog kazališta , pišu autori i objašnjavaju : Naziv predstavljačka igra s jedne strane upućuje na „ predstavljačku umjetnost “ i uspostavlja poveznicu s tradicijom kazališne umjetnosti i njezinim zahtjevima . S druge strane , riječ „ igra “ ograničava opseg pojma i odjeljuje ga od produkcijskih uvjeta i primjene u profesionalnoj kazališnoj umjetnosti i njezinim institucijama . ( Naziv ) posjeduje vlastitu pedagoško-estetsku dimenziju te pojmom „ igre “ upućuje na predstavljačku aktivnost izvođača koji nisu profesionalci ( Reiss - Mieruch 2003 : 68 ).
Sadržaj predstavljačke igre je spoznavanje , oblikovanje i promišljanje svijeta kroz medij kazališta i njegova specifična izražajna sredstva . Ovdje je prvenstveno riječ o suočavanju s kazalištem kao umjetničkom formom , ali je predstavljačka igra istovremeno uvijek bitno djelatni i doživljajni prostor uvježbavanja socijalnih načina ponašanja u svrhu razvoja vlastite osobnosti ( Isto .).
Predstavljačka igra kao metodički koncept specifična je i po pedagoškim učincima koje implicira i koji se od nje očekuju : Polazište moderne kazališne pedagogije jest da mladi ljudi igrajući i preuzimajući
16 Riječ je o neprofesionalnim oblicima rada kakvi postoje u kazališnim i dramskim studijima . Dječje kazalište kao oznaka vrste označava kazalište u kojem su izvođači djeca , a takvo je značenje i kazališta mladih , u kojem nastupaju izvođači omladinske dobi . 17 Europski dio Međunarodne udruge amaterskih kazališta – AITA / IATA – ima svoj stalni Odbor za djecu i omladinu koji organizira svoje zasebne festivale , a najpoznatiji je Svjetski festival dječjeg kazališta u Lingenu , prvi put održan 1990 . 18 Primjerice , program Scensko učenje ( Szenisches Lernen ) predstavljao je modul uže stručne pouke , a program naslovljen Predstavljačka igra ( Darstellendes Spiel ) u nekim je njemačkim pokrajinama prihvaćen kao maturalni predmet na svršetku srednje škole . 19 Svi podatci u opisu uzeti su iz članka : Reiss , Joachim i Mieruch , Gunter . 2003 . Darstelledes Spiel . U : Wörterbuch der Theaterpädagogik . Ur . Gerd Koch i Marianne Streisand . Schibri-Verlag . Berlin – Milow : 65-70 .
24
Z B O R N I K R A D O V A 2 0 1 9 .