Kritika je drami za odgoj predbacivala sljedeće :
• da je izgubila vezu sa svojom prirodnom bazom , a to je kazalište kao medij i kao umjetnost
• da je ograničavajući dramski rad na rad unutar skupine zanemarila važnu socijalnu i kulturnu sastavnicu kazališta , a to je komunikacija s publikom
• da se usmjerila na pedagoška i terapijska djelovanja , na političko i socijalno osvješćivanje i na razvoj socijalnih vještina , a zanemarila umjetničko obrazovanje
• da je dramski odgoj svela na metodiku poučavanja primjenjivu u nastavi različitih odgojno-obrazovnih područja ( kroskurikularni pristup ) izgubivši pritom svoje vlastito , a to je područje kazališta i predstavljačkih umjetnosti . 10
Polemika je poprimila široke razmjere i uvelike potresla dramskopedagoška okružja poglavito ona u prostoru engleskoga jezika . Trajala je više od desetljeća i razvijala se od , u početku nepopustljivo , suprotstavljenih stavova do niza pomirljivih prijedloga u kasnijim fazama . Odjeci i ishodi kontroverze i danas su vidljivi , primjerice u stručnoj literaturi ( na engleskom jeziku ) koja svjedoči o neprekidnim naporima dramskopedagoške prakse i teorije da uskladi umjetničku / estetsku prirodu dramskog medija s pedagoškim , razvojnim i socijalnim ishodima koji se očekuju od dramskog odnosno kazališnog rada u kontekstima izvan neposredne umjetničke djelatnosti .
Današnje posljedice sukoba vide se i u načinu kako je drama ( dramski odgoj ) smještena i tretirana u kurikulumima zemalja izravno ili neizravno zahvaćenima polemikom . Pregledom izvora i dokumenata dostupnih na mrežnim stranicama uvjerit ćemo se da rješenja nisu istovrsna , razlike ne postoje samo između britanskih zemalja , nego i između njihovih pokrajina , gradova te pojedinih škola . Primjerice u Engleskoj , matičnom okružju suvremenog dramskoga odgoja i pedagogije , drama se do danas u nacionalnom kurikulumu nije uspjela posve osamostaliti kao samosvojan školski predmet . U tom općem zakonskom dokumentu drama je dio sadržaja nastave materinskoga jezika i to u domeni usmenoga izražavanja . U praksi , pak , koja školama omogućuje vlastito koncipiranje programa koje će poučavati , drama može biti jedno od umjetničkih područja koje učenici srednjih škola mogu odabrati kao svoj izborni predmet za čije praćenje bivaju ocijenjeni te dobivaju nacionalnu svjedodžbu .
Uza sve razlike među sustavima i rješenjima te polemike koje se u dramskoj pedagogiji engleskoga jezika povremeno aktualiziraju , vidljivo je , prije svega među dramskim pedagozima , s jedne strane , uvažavanje dramskoga odgoja kao vida umjetničkoga / estetskoga / kulturnoga odgoja te dramske pedagogije kao umjetničko-pedagoške prakse . S druge strane , ističu se vrijednosti drame , u svim njezinim oblicima , kao učinkovite metodike primjenjive u nastavi svih predmeta i odgojno-obrazovnih područja .
*****
Glavne značajke te razlike i podudarnosti u shvaćanjima dramskoga odgoja i pedagogije u raznim europskim kulturnim i pedagoškim tradicijama najlakše ćemo upoznati prikazom kako su snažne utjecaje britanske dramske pedagogije prihvaćali drugi konteksti te u kojoj su ih mjeri ugrađivali , prilagođavali ili odbacivali pri oblikovanju vlastitih koncepata .
Dramski odgoj u kulturno-pedagoškom okružju njemačkoga jezika
U zemljama njemačkoga jezika britanski utjecaji , premda u konačnici plodonosni , suočili su se s određenim otporom tradicionalnoga kulturno-pedagoškog okružja , što se naročito očitovalo u tamošnjem diskursu kojim se opisuje , tumači i osmišljava dramskopedagoška djelatnost . U kulturi i tradiciji njemačkoga jezika krovni pojam britanske dramske pedagogije – drama – označava tek književni rod i kazališni žanr te se nije pokazao uporabivim za obuhvaćanje i tumačenje čitavoga područja i svih inačica dramskoga odgoja i pedagogije . Umjesto toga , sukladno vlastitoj naslijeđenoj jezičnoj i kulturnoj tradiciji , ključni i krovni pojam njemačke dramske pedagogije ( p ) ostao je pojam kazalište kao temeljna odrednica iz koje su oblikovane i mnoge druge pojmovne izvedenice neophodne za opis , raščlambu , osmišljavanje i realizaciju suvremene
10 Više u : Hornbrook , David . 1998 . Education and Dramatic Art , 2nd edition , London i New York : Routledge .
22
Z B O R N I K R A D O V A 2 0 1 9 .