Zakon o radu Uloga sindikata u suvremenome društvu | Page 41

 Neproduktivna ravnoteža moći socijalnih partnera uvođenja kriznog poreza, na čije uvođenje su ključni utjecaj imali sindikati, i to prije svega sindikati iz javnog sektora, koji su na taj način spriječili da se smanjenje deficita provede rezanjem prava zaposlenih u javnom sektoru. U toj situaciji vladajuća većina je bila politički slaba te nije imala snage ulaziti u sukob sa sindikatima iz javnog sektora15. U Hrvatskoj se u posljednjih 10-ak godina ne može zamijetiti dugoročna dominacija bilo kojeg od aktera ili postojanje stabilne koalicije dva aktera. Niz je primjera na kojima se može pokazati kako svaka od strana ima određene poluge moći prema druga dva aktera. Država i političke elite obično određeni period nakon parlamentarnih izbora imaju visoku razinu legitimiteta i unutrašnje stabilnosti, zbog čega nisu prisiljeni popuštati drugim akterima. Poslodavci imaju stabilnu poziciju jer se smatraju ključnima za ostvarenje gospodarskog razvoja i porasta životnog standarda, zbog čega njihovi zahtjevi imaju konstantno visoku razinu legitimiteta. U niz navrata sindikati su pokazali svoju mobilizacijsku snagu. Zbog svega navedenog odnosi moći među akterima tripartitnog dijaloga su relativno uravnoteženi. No, već duži niz godina ta ravnoteža moći je neproduktivna, jer ne rezultira rješavanjem otvorenih pitanja u području socijalne i ekonomske politike. To je najbolje vidljivo iz parcijalnog popisa tema o kojima se prijepori vode više od 10 godina, bez naznake da će ti prijepori biti riješeni: fleksibilizacija tržišta rada, reguliranje rada na određeno, model usklađivanja plaća između javnog i privatnog sektora, tečajna politika, restrukturiranje javnih poduzeća, porezno rasterećenja poslodavaca, poboljšanje ukupnih administrativnih uvjeta poslovanja itd. Navedenu ravnotežu ne obilježava niti eskalacija sukoba, koji bi onda eventualno doveli do poraza nekog od aktera te jednostranog rješavanja nekih pitanja po volji pobjednika, niti kompromisni aranžmani. Osim ravnoteže moći, preduvjet za kompromisno rješavanje spornih pitanja jest i mogućnost svakog od aktera da doista bude vjerodostojan partner takvih aranžmana. Svaka strana mora imati povjerenje da će druge dvije strane htjeti i moći provesti preuzete obaveze. Ako nema tog povjerenja, tada je vjerojatnost da uopće dođe do pokušaja sklapanja takvog aranžmana mala. Prethodna analiza je pokazalo kako u hrvatskom slučaju svaka od strana ima značajne strukturne nedostatke koji smanjuju vjerojatnost da će ona moći doista provesti preuzete obaveze ili da će uopće biti spremna ući u Politička slabost vlasti rezultat je iznenadnog i neobjašnjenog povlačenja bivše