Zakon o radu Uloga sindikata u suvremenome društvu | Page 174

Blaženka Knežević  Slika 2. Prosječno tjedno radno vrijeme u europskim državama Izvor: Eurofound (2012., 34.) Napomena: Za oznaku države koristi se standardna ISO oznaka. Također, istraživanje pokazuje kako dolazi do smanjenja prosječnoga tjednoga radnoga vremena i to tako da je na razini EU-12 u 1991. godini prosjek bio 40,5 radnih sati tjedno, dok je 2010. godine na razini EU-27 bio 37,5 radnih sati tjedno ili 36,4 radnih sati tjedno na razini E-17 (Eurofound, 2012., 33.). No, upozorava se kako postoji vrlo različita distribucija prosječnoga tjednoga radnoga vremena među analiziranim državama (vidi sliku 2.). Definirano radno vrijeme još uvijek je pretežit oblik upravljanja radnim vremenom zaposlenika. Naime, 77% ispitanika radi jednak broj dana u tjednu, a 67% radi isti broj sati svaki tjedan, no žene češće rade prema definiranom radnom vremenu nego muškarci (Eurofound, 2012., 40.), a zanimljiva je činjenica da od onih koji imaju definirano radno vrijeme, njih 84% kaže da im se rad i život bolje uklapaju nego je slučaj kod onih koji nemaju definirano radno vrijeme, a isto se odražava i na njihovo bolje zdravstveno stanje (Eu rofound, 2012., 41.). Što se tiče rada nedjeljom, oko 26% ispitanika radi barem jednu nedjelju u mjesecu, pri čemu 10% ispitanika kaže kako radi tri ili više nedjelje u mjesecu, što ukazuje da je u odnosu na prije 15 godina broj onih koji rade nedjeljom znatno smanjen (Eurofound, 2012., 41.). Što se tiče rada 166