Zakon o radu Uloga sindikata u suvremenome društvu | Page 125
Utjecaj institucija tržišta rada na sindikaliziranost društva
što čine poduzeća sumnjičavima za zapošljavanje zaposlenika s obzirom da
ih ne mogu lako otpustiti u budućnosti, u stvari ne utječu na zapošljavanje.
U modelu učinkovitoga pregovaranja, poduzeće otpušta učinkovito, bez
obzira „posjeduje“ li posao zaposlenik ili poduzeće. Zakonska zaštita
zaposlenja mijenja podjelu profita od učinkovitog izbora. Uz zakonsku
zaštitu zaposlenja poduzeće je u slučaju otpuštanja dužno iz profita isplatiti
zaposlenicima otpremninu kako bi ih potaknulo na odlazak. U odsutnosti
zakonske zaštite zaposlenja, poduzeće dobiva sav profit od odluke o
otpuštanju. U ovom modelu institucije mijenjaju raspodjelu dohotka, ali ne i
učinkovitost proizvodnje (Freeman, 2008., 11.).
Postavlja se pitanje kako smanjenje zakonske zaštite zaposlenja za redovite
ugovore utječe na prosječni radni vijek mladih ljudi ostavljajući ostale dobne
kategorije znatno nepromijenjenima. Jedno moguće objašnjenje je da zbog
svog relativnog nedostatka iskustva i specifičnog ljudskog kapitala poduzeća,
mladi imaju nižu „individualnu“ pregovaračku snagu i stoga su osjetljiviji na
institucionalne promjene koje povećavaju fleksibilnost tržišta rada. Činjenica
je da su mladi također značajno pogođeni utjecajem smanjenja sindikalne
snage (niža sindikalizacija implicira niži prosječan radni vijek) te doista
„individualizacija“ radnih odnosa može na njih nerazmjerno utjecati (Cazes i
Miro, 2010., 16.).
Drugo, sindikati, koji su zaposlenicima garancija za sigurnost radnog mjesta i
zaštitu protiv gubitka posla, čini se da su također povezani s nestabilnosti
radnog mjesta mladih zaposlenika. Konkretno, varijabla sindikalna gustoća
statistički je značajna i pozitivno korelirana s prosječnim radnim vijekom
mladih. Dakle, opće slabljenje sindikata, kao i naglašeno dramatično
smanjenje u skupini zemalja EU-25, dovelo je do opadanja prosječne
sindikalne gustoće od 42% u 1995. na 31% u 2004. godini te se čini da je
posebno utjecalo na najranjivije skupine zaposlenika, što se ogleda u padu
prosječnog radnog staža mladih zaposlenika (Cazes i Tonin, 2010., 17.).
Nadalje, s obzirom da intervencije sindikata utječu na mlade (suprotno
hipotezi da sindikati samo brinu o „insiderima“, ali ne i o „outsiderima“ kao
što su mladi) treba voditi računa i o utjecaju manje moćnih sindikata.
Posebno treba biti oprezan da trend sve više individualiziranih radnih
odnosa ne bi još više utjecao na mlade. Dakle, čak i jača politika intervencija
na zakonodavnoj strani može biti opravdana (Cazes i Tonin, 2010., 18.).
Ishodi sindikalnog djelovanja mogu se poboljšati i djelovanjem
informacijske tehnologije. U današnje vrijeme sindikati sve više koriste i
mogućnosti internetske tehnologije koja se temelji na informacijskoj
tehnologiji, a prvenstveno se koristi u svrhu komunikacije i prijenosa