Zakon o radu Uloga sindikata u suvremenome društvu | Página 126

Alka Obadić  podataka. Takva „nova“ vrsta informacijskih i komunikacijskih tijekova unutar poduzeća može poboljšati odluke poslodavaca i radnika (Freeman i Lazear, 1994.). Sindikati i radnička vijeća mogu primjerice olakšati protok informacija od radnika k menadžmentu, jer oni daju radnicima određenu kontrolu nad time kako poduzeće koristi informacije koje radnici pružaju. Ove institucije mogu također povećati protok informacija od menadžmenta do radnika pregovaranjem, što povećava vjerojatnost da će radnici plaćati koncesije kada je poduzeće doista u krizi. 5. Zaključak U konačnici može se postaviti pitanje na koji način sindikati utječu na tržište rada? Sindikati, i općenitije sustavi industrijskih odnosa, igraju ključnu ulogu u određivanju fleksibilnosti plaća kao odgovor na gospodarske šokove – prema nekim obilježjima i čimbenicima (poput stupnja koordinacije u pregovorima o visini plaća, razine na kojoj se pregovori odvijaju, gustoće sindikata i stope pokrivenosti kolektivnim pregovorima) sindikati mogu utjecati na proces pregovora o visini plaća putem određivanja visine minimalne plaće, pregovaranjem o povećanju plaća i oblikovanjem strukture plaća. No, u ovom radu nastojalo se istražiti upravo suprotno, a to je činjenica da su pojedine institucije tržišta rada značajno utjecale na sindikaliziranost društva odnosno kretanje sindikalnog članstva posljednjih godina. Na temelju analiziranih podataka u radu zaključuje se da u većini zemalja sindikalna gustoća opada sa strogošću zakonske zaštite zaposlenja. Uvođenjem liberalnijeg sustava naknada za nezaposlene kao i njihovim duljim vremenskim trajanjem smanjit će se poticaji za pridruživanje sindikatima, što se događa i u slučaju proširenja ishoda kolektivnih sporazuma. Stoga se može zaključiti kako su sindikati i odgovarajuće institucije tržišta rada (kao što je stroga zakonska zaštita zaposlenja, indeksacija plaća i zakonska minimalna plaća) supstituti, na način da stroga pravila i regulacija istiskuju sindikate. Centralizirano pregovaranje pozitivno utječe na sindikalnu gustoću, kao i snažnija porezna presija. U konačnici pokazuje se kako veća disperzija plaća povećava sindikalizaciju među niskokvalificiranim, a smanjuje među visoko-kvalificiranim zaposlenicima. 118