Zakon o radu Uloga sindikata u suvremenome društvu | Page 119

 Utjecaj institucija tržišta rada na sindikaliziranost društva

Posljednji stupac prikazuje omjer državnih socijalnih izdvajanja iz neto
nacionalnog dohotka. Visoki udio nacionalnog dohotka u socijalnom
izdvajanju podrazumijeva širi koncept države blagostanja13. Japan i SAD
imaju niske udjele. Anglo-američka zemlja s najvećim udjelom socijalnih
izdvajanja je Velika Britanija. S druge strane nalaze se skandinavske zemlje
koje imaju relativno visoki udio socijalnih izdvajanja iz nacionalnog dohotka
(Freeman, 2008., 7.).
3.2.

Važnost socijalnoga dijaloga i inovativnosti sindikalnoga djelovanja

Postojeća globalna ekonomska kriza dovela je do ubrzavanja socijalnog
dijaloga. Tako je socijalni dijalog u mnogim zemljama članicama i u
pojedinim sektorima doveo do inovativnih odgovora kao što je na primjer
uvođenje sheme skraćenog radnog vremena. Takva skraćivanja najviše su se
primijenila u industrijskom sektoru, ali i u javnom sektoru (Hyman i
Gumbrell-McCormick, 2010., 368.) kako bi se spriječila otpuštanja i
minimizirao gubitak nadnica. Prosječan broj stvarnih radnih sati osoba
zaposlenih na puno radno vrijeme u EU-27 smanjio se za manje od 1% (s
39,9 na 39,5 sati na tjedan), što prikazuje tablica 2. Najveći pad od gotovo
2% javio se u Austriji i Njemačkoj gdje su primijenjene zakonske sheme
skraćenog radnog vremena.
Tablica 2. Stvarni broj odrađenih sati u tjednu osoba zaposlenih na puno radno
vrijeme
EU-27
EU-15

2007.
39,9
39,6

2008.
39,8
39,5

2009.
39,5
39,2

Izvor: Eurostat Labour Force Suvey Database, http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/
portal/employment_unemployment_lfs/data/main_tables (pristupljeno: 27.07.2012.)

U pogledu ostalih inovacija sindikalnog djelovanja naglasak se prebacuje sa
stjecanja znanja na razvoj kompetencija. Vještine rješavanja problema,
socijalne vještine, timski rad, prilagodljivost, kreativno razmišljanje i
fleksibilnost već su sada vredniji od posjedovanja činjeničnog znanja i
sposobnosti da se poduzimaju ponavljajuće radnje. Upravo stoga, u ovim
promjenjivim vremenima, praksa sindikata u Europi posljednjih godina
usmjerena je na šire oblike pružanja pomoći i podrške svojim članovima.
Mnogi sindikati aktivno sudjeluju u vrijednim pionirskim praksama u
mnogim područjima. To proširuje tradicionalnu potporu koja se nudi kroz
Osim tržišta i demokracije podrazumijeva i ravnomjernu raspodjelu nacionalnog dohotka,
socijalnu pravdu i solidarnost u društvu.
13