Zakon o radu Uloga sindikata u suvremenome društvu | Page 120

Alka Obadić 

procese socijalnoga dijaloga i kolektivnoga pregovaranja putem brojnih
drugih inovativnih usluga. One su u mnogim slučajevima posebno
prilagođene i potrebama profesionalaca i menadžera. Neki od takvih
inovativnih primjera obuhvaćaju (Bibby, 2004, 4.):
 podršku u pružanju potreba analize tržišta i razvoja karijere,
 izravnu pomoć u pronalaženju novog i boljeg zaposlenja,
 izravnu pomoć u obuci i cjeloživotnom učenju,
 podrška za radnike, koji rade kao slobodnjaci (engl. freelancer) ili
samostalni poduzetnici,
 podršku za osoblje koje radi u inozemstvu,
 inovativno korištenje novih tehnologija u komunikaciji s profesionalnim
i menadžerskim osobljem.
4.

Utjecaj institucija tržišta rada na sindikalnu gustoću

4.1.

Očekivani utjecaj pojedinih institucija tržišta rada na sindikalnu gustoću

Kao što je prethodno već istaknuto, na sindikalnu gustoću utječu brojne
institucije na tržištu rada. Pri tome se prate brojni pokazatelji poput indeksa
zakonske zaštite zaposlenja, naknade za nezaposlene (i stopa zamjene i
trajanje naknade za nezaposlene), zakonski minimalno određena plaća,
obavezno produženje ugovora, struktura pregovaranja, porezni klin i
regulacija tržišta proizvoda. Literatura iz područja industrijskih odnosa ističe
značaj institucionalnih aranžmana za porast ili pad sindikalnoga članstva u
zapadnim zemljama. Na primjer, među teoretičarima ekonomije rada
prisutan je konsenzus da institucije zakonske zaštite zaposlenja i naknade za
nezaposlene na tržištu rada povećavaju nezaposlenost, s obzirom da
smanjuju intenzitet traženja posla (Nickel, 1997. prema Checchi i Lucifora,
2002.; Nickel i Layard, 1999.; Blanchard i Wolfers, 2000.).
Postojeće institucije tržišta rada grupirane su u sljedećoj tablici te je
pregledno prikazan njihov utjecaj na zaposlenost, plaće i sindikalnu gustoću.
Za potrebe ovog rada posebno je značajan utjecaj pojedinih institucija tržišta
rada na sindikaliziranost društva.

112