Zakon o radu Uloga sindikata u suvremenome društvu | Página 108

Alka Obadić 

središnji element svih rasprava o utjecaju sindikata u društvu (Pološki Vokić
i Marić, 2012., 16.).2
Brojni su razlozi takvim trendovima, a najčešće ih se može podijeli u četiri
skupine (strukturni, organizacijski, individualni i sindikalni3). Očito je kako je
u svim zemljama osim u Belgiji, Danskoj, Finskoj, Italiji i Kanadi došlo do
pada stope sindikalne gustoće u razdoblju od 1960. do 2010. godine. Riječ je
o zemljama u kojima su sindikati uključeni u administriranje i izvršavanje
naknada za nezaposlene. Značajniji pad sindikalnog članstva u razvijenim
zemljama započeo je u kasnim 1960-im i ranim 1970-im, dok je u novim
industrijaliziranim zemljama (poput Indije, Koreje, Meksika i Tajvana) on
započeo u 1980-im i 1990-im godinama.
Sindikati imaju najvažniju ulogu u procesu kolektivnog pregovaranja te stoga
značajno utječu na kreiranje razine nadnica i troškove rada. Čak i u
zemljama gdje je udio sindikalnog članstva nizak, kolektivni pregovori mogu
pokriti veliki udio zaposlenika, kao što je to slučaj u Francuskoj i
Španjolskoj.
Dakle, bez obzira što je očito da se apsolutno i relativno smanjuje udio
sindikalnog članstva, njihova snaga u nekim zemljama još uvijek je visoka
što pokazuje visoka pokrivenost kolektivnim sporazumima u nekim
zemljama. Poslodavci pokušavaju vršiti pritisak na krutu zakonsku
regulativu, utjecajem na brojne institucije, težeći fleksibilnijoj zakonskoj
regulativi. S druge strane, sindikalisti se i dalje najčešće bave problemima
koji su i doveli do njihove pojave (niske plaće, nesigurni radni uvjeti,
diskriminacija i drugo). Ishod kolektivnog pregovaranja ovisi o
pregovaračkoj snazi poslodavaca i sindikata, no na njih svakako djeluje i
institucionalni okvir pojedine zemlje. Ovaj rad nastoji prikazati utjecaj
pojedinih institucija tržišta rada na sindikaliziranost društva.
Rad je podijeljen u pet dijelova. Nakon uvodnog dijela slijedi pregledni dio
rada u kojem se ukazuje na značaj i vrste institucija na tržištu rada te ulogu
sindikata na tržištu rada. U trećem dijelu odabranim pokazateljima tržišta
rada analizira se utjecaj institucija na tržištu rada. Očekivani učinak pojedinih
institucija tržišta rada na sindikalnu gustoću detaljno je analiziran u četvrtom
dijelu rada. U posljednjem dijelu nalaze se najvažniji zaključci rada.
Prilikom mjerenja snage sindikata i njihova učešća na makrorazini te komparativne
usporedbe među zemljama kao dvije najčešće mjere koriste se: (1.) sindikalna gustoća i (2.)
pokrivenost kolektivnim sporazumima (Obadić, 2012., 115.).
3 Detaljnije o razlozima opadanja sindikalnog članstva vidjeti u: Pološki Vokić i Obadić
(2010.) te Ebbinghaus i Visser (1999.).
2

100