Zakon o radu Uloga sindikata u suvremenome društvu | Page 107
Utjecaj institucija tržišta rada na sindikaliziranost društva
Utjecaj pojedinih institucija tržišta rada na
sindikaliziranost društva
dr. sc. Alka Obadić
izvanredna profesorica, EFZG
Sažetak
U ovom radu istražuje se činjenica da pojedine institucije tržišta rada značajno
utječu na kretanje sindikalnog članstva posljednjih godina. Na temelju analiziranih
podataka zaključuje se da u većini zemalja sindikalna gustoća opada sa strogošću
zakonske zaštite zaposlenja. Uvođenje liberalnijeg sustava naknada za nezaposlene
kao i njihova duljeg vremenskog trajanja smanjuje poticaje za pridruživanje
sindikatima, što se događa i u slučaju proširenja ishoda kolektivnih sporazuma. Na
taj način može se zaključiti kako su sindikati i odgovarajuće institucije tržišta rada
(kao što je stroga zakonska zaštita zaposlenja, indeksacija plaća i zakonska
minimalna plaća) supstituti, na način da stroga pravila i regulacija istiskuju sindikate.
Centralizirano pregovaranje pozitivno utječe na sindikalnu gustoću, kao i snažnija
porezna presija. U konačnici pokazuje se kako veća disperzija plaća povećava
sindikalizaciju među nisko-kvalificiranim, a smanjuje među visoko-kvalificiranim
zaposlenicima.
Ključne riječi
institucije tržišta rada, ishodi sindikalnoga djelovanja, sindikati, sindikalna gustoća,
zakonska zaštita zaposlenja
1.
Uvod
Činjenica je kako je od početka šezdesetih godina 20. stoljeća u većini
razvijenih zemalja svijeta došlo do opadanja sindikalnog članstva.1 Naime,
pojmovi „sindikalno članstvo“, „sindikalna gustoća“ i „sindikalna
pokrivenost“ ukazuju na (ne)uspjeh sindikalnoga djelovanja te su zbog toga
Na području Europe, izuzetak su zemlje Ghentskog sustava (Belgija, Danska, Finska i
Švedska) u kojima sustav naknada za nezaposlene provode sindikati. U njima je tijekom 1970ih došlo do porasta sindikalne gustoće (Ours, 2002., 403.).
1