AB
Hotel je otvoren prije pola godine i ugovor o zakupu je napravljen bez naknade . Šta u ovom slučaju sa TC ?
Formalno - ništa . Hotel ( d . o . o .) nema ni plaćanja ni troška iznajmljivanja , pa ( makar formalno ) nema ni posljedica po osnovu transfernih cijena . Ipak , pošto baš i nije “ normalno ” da se toliki prostor / objekat nekome ustupa bez naknade , inspektori bi eventualno mogli utvrditi da se ta naknada “ izvlači ” na neki drugi način pa bi im moglo biti zanimljivo ?
SB
U postupku kontrole inspekcijskih organa osporeni su troškovi za managament fee usluge koje je fakturisala matica iz inostranstva . Navedene usluge tretirali su kao intelektualne usluge i obračunali porez po odbitku 7 % ( preračunatom stopom ). Nakon inspekcijske kontrole , odluka uprave je da buduće troškove management fee knjižimo kao nepriznate rashode čime uvećavamo poresku osnovicu u poreskom bilansu i da ne plaćamo porez po odbitku na intelektualne usluge . Da li je to uredu ?
Nije u redu . Ne može se birati . Ako na te usluge ima poreza po odbitku , onda ga ima bez obzira na to kako ćete vi te usluge tretirati u poreznom bilansu . S druge strane , ako vi sami te usluge budete tretirali kao porezno nepriznate i za sve to uvećate svoj porezni bilans , onda ni analiza transfernih cijena gubi svaki smisao , jer analiza tih usluga po pravilima o transfernim cijenama ima smisla samo da bi pokazala da se porezni bilans uvećao samo za neki dio cijene tih usluga . A ako porezni bilans uvećate za ukupnu cijenu tih usluga - Porezna uprava neće imati nikakvog interesa da išta analizira .
Također , ne postoji stopa od 7 %. Ona je moguća ponekad kod autorskih naknada
( kada je tako uređeno međudržavnim ugovorom s nekom državom ). Naknada za usluge ( pa i za intelektualne usluge ) je nešto drugo i ona može biti oporeziva sa 10 % ili potpuno oslobođena od oporezivanja , a nikad nije 7 %.
Bilo kako bilo , porez po odbitku je jedna priča . On se plaća ili ne plaća nevezano za transferne cijene . Transferne cijene su druga priča pa se rashod nastao u odnosu s povezanim licima “ mjerka ” da bi se utvrdilo da li je i u kojem obimu je priznat u poreznom bilansu .
AK
Dobit ćemo u januaru od matice odobrenje za transferne cijene , pa nas zanima koji je PDV tretman istog ?
OSTALA PITANJA
Ako je riječ o ino matici , onda to nema utjecaj na PDV , tj . ne morate ništa mijenjati . Međutim , ako se radi o domaćem licu , a odobrenje ste dobili za neke oporezive nabavke , UINO će očekivati da izvršite ispravku odbitka ulaznog poreza ( na osnovu člana 32 . stav 2 . Zakona o PDV-u ), dok bi dobavljač na osnovu vaše obavijesti da ste to učinili mogao umanjiti svoj izlazni PDV ( po članu 20 . stav 12 . Zakona o PDV-u ).
ET
Po novom kontnom okviru , kako sam shvatio na prošlom seminaru o primjeni NKO , knjižna odobrenja ( lojalnost , količinski rabat i sl .) koja naknadno dobijemo od dobavljača u toku iste godine ne knjiže se više na + P 669 , nego na -D konta 501x . Kako napraviti raspodjelu tog iznosa ako imamo razdvojena konta 5010 i 5011 troška nabavke robe prodane na malo i veliko ? I da li ostala odobrenja nevezana za nabavku robe , npr . KO za gorivo za transportna sredstva , idu na 6691 ?
Suština je u sljedećem : kad god je to moguće i izvodljivo , naknadno primljeni popust na robu koja je još “ na stanju ” bi trebalo knjižiti kao umanjenje nabavne vrijednosti te robe ( jer ti popusti ustvari umanjuju tu nabavnu vrijednost ). Međutim , naravno da to nije ni moguće ni izvodljivo ako je ta roba npr . već prodata , pa taj popust tada ide u prihode . Isto tako , čak i ako je ta roba ili neki dio te robe možda još uvijek “ na stanju ”, ali bi bilo “ preteško ” i prekomplicirano utvrditi kako je , koliko , za koju robu , prodatu-neprodatu , u malo ili veleprodaji ... u ovoj ili onoj prodavnici ili skladištu .... itd ... taj popust ( pogotovo ako se ne radi o materijalno značajnim iznosima ) se “ mirne duše ” može iskazati kao prihod na 669 .
66 TRANSFERNE CIJENE : ŠTA INSPEKTORI TRAŽE