ET
Slažem se u potpunosti , skoro nemoguće je utvrditi , kad se 31.12 . dobije količinski rabat za cijelu godinu , šta od nabavljene robe je na stanju , šta je već prodano , u malo ili veleprodaji itd . No , u konkretnoj situaciji imamo cifre u rasponu od 5 % do 10 % prema ugovoru sa dobavljačem , u zavisnosti od ostvarenog prometa , pa sad nisam siguran je li to materijalno značajan iznos ili se može bez problema iskazati kao prihod na 669 ...
Prag “ materijalne značajnosti ” utvrđujete sami . Međutim , čak i kad bi taj popust mogao biti smatran materijalno značajnim u tom smislu ,
“ raspoređivanje ” tog popusta na pojedinačne stavke bi bilo ili prezahtjevno ili nemoguće . Dakle : knjiži se u prihod .
SK
Koja lica ulaze u konsolidaciju ? Da li samo ona nad kojima imamo kontrolu ( 50 % vlasništva )/ moć upravljanja ili ulaze i društva u kojima imamo manji procenat vlasništva ( npr . 17 %)?
Obaveza konsolidacije proističe iz kontrole nad drugim pravnim licima . Postotak vlasništva može biti jedan od pokazatelja , ali je moguće da kontrola nad nekim pravnim licem postoji i s postotkom koji je niži od 50 %. Dakle , gleda se šira slika , tj . da li možete utjecati na donošenje njihovih odluka ( što je moguće ako imate npr . kontrolu nad upravljačkim tijelima ). Ta tematika je detaljnije uređena u MSFI 10 .
SK
Ali ako imamo 17 %, 20 % ili 40 % vlasništva i nemamo bilo kakvu kontrolu , konsolidujemo li ta lica ?
Neki inspektori bi to okarakterisali tako kao da je ta pozajmica “ oproštena ”, pa zaračunali i porez na dobit ( a ako je pozajmica data fizičkom licu i porez na dohodak ). Ipak , objektivno , nevraćanje pozajmice u dogovorenom roku još uvijek ne znači ni da je to potraživanje oprošteno ni da ta pozajmica neće biti vraćena pa zato ne bi ni trebalo biti nikakvih poreznih posljedica , bar sve dotle dok ne bude sigurno i jasno da se ona neće vratiti . Pri svemu tome , pozajmica se ( sve dok se ne vrati ) gleda i s aspekta transfernih cijena , u smislu da li se na nju naplaćuje tržišna ili niža ili nikakva kamata . Ako se radi o pozajmici koja je data zaposleniku , kamata koja se ne naplaćuje ( ili se naplaćuje kamata niža od tršišne ) se tretira kao korist tog zaposlenika ( na koju “ idu ” porez na dohodak i puni doprinosi ).
DB
Ino lice ispostavlja jednu fakturu kojom pokrivaju consalting usluge tipa navodeći : u (%) od ostvarenih mjesečnih prihoda da 15 % ide na marketig ili prodaju , 30 % na kadrovske usluge , 40 % na održavanje IT npr SAP- itd
To samo po sebi nije sporno ako se nečim može dokazati da su zaista postojale te aktivnosti ( da su vaša robe i usluge bile promovisane , da su njihovi kadrovi zaista radili nešto za dobrobit domaće firme , da oni plaćaju korištenje i održavaje softvera koji koristite i sl ). Ako postoji samo faktura , onda je to samo nekonkretna isprava koju i ja mogu napraviti za nekoliko minuta .
ET
Da li se trošak kotizacije za seminare , savjetovanja i slično , koji se knjiži na 5248 , a koji firma plaća za zaposlenika , smatra kao korist zaposlenika na koju treba obračunati doprinose , ili je to “ čist ” trošak firme ?
Ako nemate kontrolu nad nekim licem , ne uključujete ih u konsolidaciju ( a ako su vam to jedine veze s drugim licima , onda ni ne pravite konsolidovane finansijske izvještaje ).
AB
Na koji način inspekcija postupa kada utvrdi da pozajmnica između povezanih lica nije vraćena u ugovorenom roku ?
Može biti oporeziva korist zaposlenika ako se ta edukacija ne može povezati sa obavljanjem djelatnosti poslodavca . Npr . korist je ako zaposlenik iz računovodstva firme sluša edukaciju o npr . prodajnim tehnikama ili npr . o jačanju samopouzdanja . Međutim , ako sluša seminar ili drugu edukaciju koji se mogu povezati s poslovima koje radi za poslodavca , kao npr . seminar o transfernim cijenama , onda to nije oporeziva korist .
ODGOVORI NA PITANJA ZA VRIJEME SEMINARA 67