SS
Povezano lice d . o . o , osnovano da bi se obavljale spoljnotrgovinske djelatnosti za obrtnika , 70 % transakcija se odnose na proizvode koji se uvoze i primjenjuje se marža od 20 %. Isto tako , dio robe ( materijal za proizvodnju obrtnika ) se nabavlja u zemlji . Ne postoji druga firma osim ove od koje d . o . o nabavlja i koju metodu ovdje primjeniti ? Primjenjuje se stopa od 20 % marže . Razlog zašto obrt nije direktno nabavljao je da bi d . o . o . bio ekonomski održiv do momenta dok ne bude zakonom omogućeno obrtnicima spoljnotrgovinsko poslovanje . Da li ova marža od lokalnog dobavljača u cijelosti ili djelimično može biti priznata u obračunu poreza na dohodak , ali isto tako Poreznog bilansa d . o . o .?
D . o . o . mora napraviti izvještaj o transfernim cijenama kroz koji će utvrditi da li je ostvarena marža bila dovoljna . U suštini bi vjerovatno najprimjerenija metoda bila metoda cijene koštanja uvećana za uobičajenu zaradu , a ako ona nije moguća , onda metoda transakcijske neto marže . S druge strane , za obrt je priznati rashod ono što je plaćeno dobavljaču , a ako je dobavljač bio povezano lice , onda je prihvatljivo samo u mjeri u kojoj bi bilo plaćeno nepovezanom licu . Stoga bi i na strani obrta trebala postojati neka analiza koja bi pokazivala koliko bi bilo plaćeno za iste usluge nepovezanim dobavljačima ( mada to nije toliko formalizirano kao kod pravnih lica ).
AC
Da li je ispravno kod računanja TNM iz poslovnih rashoda isključiti dio troškova amortizacije npr . amortizacija za poslovni prostor braneći taj stav da se poslovni prostor ne može direktno vezati za povezano lice ?
Primjena TNMM podrazumijeva utvrđivanje neto poslovne dobiti , tako da ne treba isključivati troškove amortizacije . Isključivanje troškova amortizacije ne bi bilo ispravno .
DB
U praksi uzima se : FCMU ( Operating Profit / Operating Expenses ) od konkretne transakcije koja je predmet analize , tj . operativna dobit , odnosno dobit prije poreza na dobit i stavlja se u odnos sa nabavnom vrijednošću transakcije ili ako pojednostavljeno stavlja ili oduzima nabavnu vrijednost od prodajne i dijeli tu operativnu dobit sa nabavnom . Ako ona padne u medijan kvantila korekcija se ne radi .
Poznato nam je da se kod izračuna neto marže koriste različiti podaci ( pa i onaj o dobiti prije poreza ). To može biti prihvatljivo
( zavisno od okolnosti slučaja ). Što se tiče upoređivanja sa medijanom , može , mada je dovoljno uporediti sa maržom prvom kvartila .
JVA
100 % -tnom vlasniku društva isplaćeno je 500.000,00 KM po osnovu dobiti . Po osnovu operativnog najma poslovnog prostora u vlasništvu istog lica isplaćeno mu je ukupno 42.000,00 KM . Drugih transakcija s vlasnikom , povezanim licem , nije bilo . Mogu li za ovaj slučaj primijeniti skraćeni izvještaj o transfernim cijenama i koje obrasce šaljem poreznoj upravi uz porezni bilans ?
U tom slučaju može skraćeni Izvještaj
- i to je to ( jer je samo transakcija najma ). Ako nema transfernih razlika ( tj . ako je najamnina jednaka ili manja od tržišne ) - nema ni posljedica po porezni bilans . Uz porezni bilans se ne dostavlja ništa sa aspekta transfernih cijena , nego se taj Izvještaj o TC čuva i prezentira Poreznoj upravi onda kada ona to i ako zatraži .
EF
Zaposlenik je ujedno i vlasnik firme . On izdaje poslovni prostor u kojem se nalazi firma po većoj cijeni nego što je tržišna , ali svakako plaća 10 % poreza na dohodak od najma . To radi jer mu je dugo čekati do godišnjeg obračuna . Da li treba raditi studiju TC i kako na ovo gleda porezna uprava obzirom da u konačnici nije oštećena ?
Dakle : porez na dohodak je obaveza koja se uvijek obračunava na stvarni prihod , tj . dohodak tog lica i tu nema diskusije . E , sad ... Kažete “ dugo mu čekati do godišnjeg obračuna ”, što ja čitam ovako : umjesto da čeka godišnji obračun i sebi isplaćuje dobit , on do toga dolazi tako da od te svoje firme svaki mjesec naplaćuje kiriju koja je veća od tržišne . Nije zabranjeno , ali propisi o transfernim cijenama razmišljaju ovako : on time umanjuje dobit te svoje firme pa se upravo zato oporeziva osnovica mora uvećati u poreznom bilansu za razliku između te stvarne ( više ) i tržišne ( niže ) kirije . Dakle , svakako treba sačiniti izvještaj o transfernim cijenama , utvrditi za koliko je ta kirija na teret firme bila viša od tržišne te za tu razliku uvećati oporezivu dobit u poreznom bilansu .
64 TRANSFERNE CIJENE : ŠTA INSPEKTORI TRAŽE