ulaganja u nove tehnologije i kontrolu procesa, očuvanje i poticanje učinkovitijeg korištenja sirovina,
usmjerenih na poboljšanje učinkovitosti proizvodnje za bolju konkurentnost, kao i poboljšanje energetske
učinkovitosti i smanjenje utjecaja na okoliš prehrambeno-prerađivačke industrije.
Prerada na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima
Hrvatska ima registriranu preradu poljoprivrednih proizvoda na manje od 1.000 obiteljskih poljoprivrednih
gospodarstava koja u odnosu na ukupan broj obiteljskih gospodarstava predstavlja manje od 1%.
Šumarski sektor
Pojam „šumarski sektor“ u Programu ruralnog razvoja obuhvaća šumarstvo, lovstvo i preradu drva.
Sukladno zakonu o šumama, šumom se smatra zemljište obraslo šumskim drvećem u obliku sastojine na
površini većoj od 0,1ha, a šumsko zemljište podrazumijeva zemljište na kojem se uzgaja šuma ili koje je
zbog svojih prirodnih obilježja i uvjeta gospodarenja predviđeno za uzgajanje šume.
Održivo gospodarenje šumama u Hrvatskoj ima višestoljetnu tradiciju očuvanja i unaprjeđenja zaštite,
bioraznolikosti te općekorisnih funkcija šuma. Šumarstvo kao gospodarska grana izrazito utječe na razvoj
ruralnih područja iako čini tek 1,11% udjela u nacionalnom BDP-u.
Ukupna površina šuma i šumskih zemljišta u Hrvatskoj iznosi 2,688.688 ha, što čini 48% ukupne kopnene
površine (CI-29). 78% šuma i šumskog zemljišta nalazi se u državnom vlasništvu, dok na privatne šume
otpada 22%. Na 96% šuma i šumskog zemljišta u državnom vlasništvu sukladno Zakonu o šumama
gospodari trgovačko društvo Hrvatske šume d.o.o., neovisno o državnom proračunu, a svoje poslovanje
financira iz prihoda od obavljanja djelatnosti. (Slika 6).
Drvna zaliha iznosi 398 milijuna m³, godišnji prirast je 10,5 milijuna m³, a propisani etat[19] (sječiva drvna
zaliha) 6,6 milijuna m³/god. Šumskogospodarska osnova područja Republike Hrvatske (ŠGOP) i ostali
šumskogospodarski planovi temelj su stručnog, znanstveno utemeljenog i održivog gospodarenja šumama u
Hrvatskoj.
Prosječna veličina privatnog šumskog posjeda zbog rascjepkanosti i usitnjenosti iznosi svega 0,43 ha[20].
Šume u državnom vlasništvu imaju veću prosječnu gustoću šumskih prometnica (10,13 km / 1.000 ha), koja
je još uvijek nezadovoljavajuća, s obzirom da bi optimalna gustoća šumskih prometnica trebala biti od 15
km / 1.000 ha na 30 km / 1.000 ha, ovisno o reljefu područja[21]. Osim toga, u državnim šumama i dalje
postoje velika zatvorena nepristupačna šumska područja.
S obzirom na prirodna bogatstva Hrvatske, ekološka mreža NATURA 2000 predviđa obuhvat od 37% (CI34) nacionalnog kopnenog teritorija s najvećim udjelom (68%) šumskih ekosustava[22]. Šume uključuju
bogatstvo biološke i biogeografske raznolikosti koje je dobro održavano, zbog dugoročnog održivog
gospodarenja šumama poštujući uravnoteženu ekološku, socijalnu i ekonomsku ulogu šuma i ostalih
ekosustava.
Degradirani oblici šumskih sastojina (panjače, šikare, šibljaci, makije i garizi) pokrivaju 1.046.972 ha ili
43,58% šuma i šumskih zemljišta[23], posljedica su neprimjerenog upravljanja šumama u prošlosti,
šumskim požarima i ostalim abiotičkim ili biotičkim čimbenicima. Zakon o šumama (NN 140/2005) uzima
u obzir rekonstrukciju i konverziju panja, šikare, šiblja i makije u uzgojnim radovima kao što je propisano u
planovima gospodarenja šumama. Veliki dio tih šuma nalazi se u krškim područjima u kojima one imaju
ključnu ulogu u pružanju ekoloških, zdravstvenih, turističkih, rekreativnih i drugih usluga[24].
80