U Hrvatskoj se 80% šumskih požara javlja u krškom području, gdje prosječno izgori 9.000 ha godišnje.
Uzgoj šuma poboljšava otpornost i ekološku vrijednost šuma te doprinosi ublažavanju klimatskih promjena
kroz odljev ugljika. S obzirom da uloga tih šuma nije ekonomska vrijednost već primarno pružiti zaštitu,
održivo upravljanje ovisi o kontinuiranoj potpori uzgoju. Zajedno s povećanim ulaganjima u prevenciju i
zaštitu od požara[25], to će smanjiti prirodni rizik na najmanju razinu. Tu je i 250 godina stara tradicija
šumarstva koja se temelji na načelima održivog gospodarenja šumama i dugogodišnjoj tradiciji
uspostavljanja šumskogospodarskih planova (ŠGP), kao rezultat toga 76% šumskih površina, uglavnom u
državnom vlasništvu, posjeduje FSC certifikat za gospodarenje šumama. Sve šume u državnom vlasništvu i
60% privatnih šuma su odobrene kroz ŠGP; nema dozvoljenog praga za privatne šume. Šumama u
državnom vlasništvu i djelom privatnih šuma upravlja se skladu s FSC normama certificiranja[26]. Izvođači
radova u šumarstvu[27], s obzirom na visoke nabavne cijene strojeva i alata, često koriste neprimjerene
strojeve i alate koji narušavaju okoliš, te provode radov e potencijalno opasne za ljudsko zdravlje.
Lovstvo, uz bogatu tradiciju u Hrvatskoj i raznolika staništa ima veliki turistički potencijal i može osigurati
vrijednu gospodarsku dobit ruralnoj zajednici.
Prerada drva i proizvodnja namještaja imaju značajnu ulogu u nacionalnom gospodarstvu[28], u čijoj
strukturi prevladavaju mali gospodarski subjekti[29]. Preradu drva karakterizira niska produktivnost,
profitabilnost i razina finalizacije te zaostajanje u tehnološkom razvoju zbog nedostatnog investiranja u
nove, učinkovitije i ekološki prihvatljive tehnologije. U preradi drva 1990. godine bilo je 35.060 zaposlenih
dok je u 2011. godini taj broj pao na 10.839 zaposlenih[30].
[1] Indikatori (pokazatelji) specifični za Program
[2] Prijedlozi upućeni EU-27 u ovom dijelu gdje se podaci odnose na prethodne 1/07/2013
[3] Anketa o radnoj snazi u EU, Eurostat
[4] Odnosi se na stvarno korištenu površinu. Procjenjuje se da je površina veća jer se više gospodarstava
zajednički koristi državnim zemljištem za ispašu stoke
[5] Izvor: DZS - Istraživanje o strukturi poljoprivrednih gospodarstava za 2010. godinu Podatke priprema:
Ministarstvo poljoprivrede
[6] AWU – godišnja jedinica rada (engl. Annual Work Unit – AWU) predstavlja godišnje radno vrijeme (u
satima rada) na puno radno vrijeme. Za Hrvatsku je 1 AWU definirana kao 1.800 radnih sati godišnje.
[7] Nacionalni pčelarski program se donosi na temelju zakonske legislative koja obuhvaća uređenje tržišta
poljoprivrednih proizvoda te se mjere koje se provode ovim programom ne mogu financirati iz sredstava
namijenjenih ruralnom razvoju.
[8] Proizvodnja se provodi u skladu s Pravilnikom o integriranoj proizvodnji poljoprivrednih proizvoda i
tehničke smjernice za četiri vrste proizvodnje: voće, grožđe, povrće i ratarskih usjeva.
[9] Kao i 08/05/2014
[10] Ministarstvo zaštite okoliša i prirode
81