navodnjavanje, jer zbog suše postoji veliki pritisak na sigurnost prehrambenog lanca u smislu onečišćenja
mikotoksinima i degradacije uvjeta tla, smanjenja razine podzemnih voda, itd. Sustav za upravljanje
katastrofama treba poboljšati kako u pogledu infrastrukture i potrebnih ljudskih i tehničkih kapaciteta za
smanjenje rizika tako i u vidu poboljšanja prevencije, pripravnosti i odgovora na katastrofe.
U Hrvatskoj posluje 26 osiguravajućih društava, od čega trenutačno njih 4 nudi police osiguranja za usjeve,
životinje i katastrofe. Prema podacima Hrvatskog zavoda za osiguranje godišnje izvješće (2011.), izvađeno
je 18,238 polica osiguranja za usjeve i 2,818 polica za životinje.
Zbog niskog investicijskog potencijala, poljoprivrednici ne osiguravaju svoje usjeve, koji često trpe ozbiljne
štete zbog elementarnih nepogoda uzrokovanih naglim klimatskim promjenama i pojavom bolesti.
Prehrambeno-prerađivačka industrija
Strukturni pokazatelji
U prehrambeno-prerađivačkoj industriji (proizvodnji hrane, pića i duhanskih proizvoda) registrirano je oko
1.200 poslovnih subjekata koji zapošljavaju oko 49.000 zaposlenih od čega 70% zaposlenih radi u tvrtkama
u kategoriji srednjih i velikih poduzeća. Svega je 3% poslovnih subjekata u kategoriji velikih poduzeća,
međutim oni drže oko 70% tržišnog udjela u ukupnom prihodu prehrambeno–prerađivačke industrije, dok
više od 90% subjekata čine male tvrtke (<50 zaposlenih). Na stanje sektora utjecala je i globalna kriza: u
2009. godini bilježi se pad proizvodnje, rast troškova i smanjenje investicija.
Unutar sektora prehrambeno-prerađivačke industrije proizvodnja prehrambenih proizvoda čini oko 76,2%, a
proizvodnja pića 17,2% vrijednosti proizvodnje, dok 6,6% otpada na duhanske proizvode. Prema skupinama
prehrambenih proizvoda najveći udio (25,3%) ima prerada svih vrsta mesa i mesnih proizvoda, zatim 19,1%
mlinski, pekarski, slastičarski proizvodi, kolači, keksi i tjestenine, dok 17,3% čine mlijeko, sir i mliječni
proizvodi. Kod pića najveći udio (43,8%) čine osvježavajući napici i voda, (33,2%) proizvodnja piva, dok
vino od grožđa čini 13,8% vrijednosti proizvodnje.
Pozitivna vanjskotrgovinska bilanca prisutna je samo kod 9 skupina proizvoda (homogenizirani
prehrambeni pripravci i dijetetska hrana; šećer; začini i prilozi hrani; duhanski proizvodi; slad; pivo;
osvježavajući napitci i voda; proizvodi od mesa i mesa peradi; slado led). (Tablica 6. prema Nomenklaturi
industrijskih proizvoda/NIP -a) Pokrivenost uvoza izvozom kod prehrambenih proizvoda iznosi svega
52,4%, i jedino je izvoz pića i duhanskih proizvoda veći od uvoza.
Prehrambeno-prerađivačka industrija - Konkurentnost sektora
Konkurentnost sektora prehrambeno-prerađivačke industrije Republici Hrvatskoj u odnosu na EU 27 je vrlo
niska, a to je vidljivo iz sljedećih pokazatelja:
mali udio vrijednosti domaće proizvodnje (0,5% vrijednosti proizvodnje, 0,5% prometu, 0,6%
dodana vrijednost i 0,6% bruto poslovni višak u odnosu na EU 27)
manja vrijednost pokazatelja učinkovitosti domaće proizvodnje (-61,2% kod prometa po
zaposlenom i -55,2% proizvodnosti rada u odnosu na razinu prosjeka EU 27)
manja razina investicija (-49,3% u odnosu na razine prosjeka EU 27),
veći troškovi po zaposlenom (23,5% u odnosu na prosjek EU 27).
Postoji velika potreba da se usredotoči na modernizaciju tehnologije i tehnološku obnovu, uključujući i
79