smanjila se u odnosu na razdoblje od 2008.-2011. godine od 774.100.000komada na 584.962.000 komada.
Proizvodnja rasplodnih jaja također je smanjena za 3,51 % i nedostatna za oko 22.000.000 jaja nesilica
teških linija.
Prema podacima DZS-a za 2012. godinu, ukupno je uzgojeno 680.000 ovaca i 72.000 koza. Unatoč
zabilježenom pozitivnom trendu, proizvodnja ovaca i koza i dalje se provodi prema ekstenzivnim i
tradicionalnim metodama bez organiziranog pristupa tržištu. Udio ovčjeg mlijeka u ukupnoj proizvodnji
mlijeka u 2012. godini bio je samo 0,7 %, a udio kozjeg mlijeka bio je 1,5 %, unatoč povoljnom trendu i
rastućoj potražnji. Veliki udio mlijeka prerađuje se na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, često u
neadekvatnim uvjetima.
U razdoblju od 2008.-2012. godine, oko 50.218 ovaca i 211 koza uvezeno je na godišnjoj razini, a u
prosjeku 458 ovaca i 230 koza izvezeno. U prosjeku 483.830 ovaca i 68.486 koza je zaklano godišnje. U
razdoblju od 2008.-2012., prosječna domaća proizvodnja ovčjeg i kozjeg mesa bila je 6.096 tona. Prosječna
masa trupa za ovce i koze u 2012. godini bila je 11,67 kg.
Prema podacima iz Nacionalnog pčelarskog programa[7], u 2012. godini došlo je do porasta od 21,5 % u
broju pčelinjih zajednica. Procjenjuje se da je proizvodnja meda u 2012. godini bila viša nego u prethodnim
godinama, a u analiziranom razdoblju od 2008.-2012. godine iznosila je 2.783 t.
U 2012. godini, broj registriranih konja iznosio je 20.335, što je 1,5 % više nego u 2011. godini. Osim za
rekreativne i sportske svrhe, uzgoj konja služi i za proizvodnju mesa. Budući da je potrošnja konjskog mesa
u Hrvatskoj niska, stoga je meso prvenstveno namijenjeno izvozu. U manjoj mjeri konji se uzgajaju kao
zaštićene izvorne pasmine.
Ekološka proizvodnja
U 2012. godini, ukupno je registrirano 1.528 poljoprivrednih gospodarstava koja se bave proizvodnjom
ekoloških poljoprivrednih proizvoda. U 2012. godini, ukupno je 31.904 ha poljoprivrednog zemljišta
korišteno za ekološku proizvodnju, što čini 2,4% od ukupnog poljoprivrednog zemljišta (CI-19).
Poljoprivredno zemljište koje se koristi za ekološku proizvodnju utrostručilo se u posljednjih pet godina
(Slika 5.). Važnost ekološke poljoprivrede za ruralni razvoj prepoznata je na nacionalnoj razini, što
potvrđuju usvajanje Akcijskog plana razvoja ekološke poljoprivrede u Hrvatskoj za razdoblje 2011.-2016.
godine, te se poljoprivredno zemljište pod ekološkom proizvodnjom utrostručilo u posljednjih pet godina.
Glavni ciljevi su povećanje površina za ekološku poljoprivrednu proizvodnju, jačanje organizacije ekoloških
proizvođača, poticanje prerade i trženje ekoloških proizvoda te uspostava sustava za edukaciju i
informiranje potrošača o ekološkoj proizvodnji. Većina zemljišta koje se trenutačno koristi za ekološku
proizvodnju nalazi se pod oranicama, livadama, pašnjacima i voćnjacima.
Integrirana proizvodnja
Integrirana proizvodnja, kao što je definirano u Zakonu o poljoprivredi uspostavlja uravnoteženu primjenu
agrotehničkih mjera uz minimalnu upotrebu agrokemikalija, s ciljem zaštite zdravlja ljudi, životinja, prirode
i okoliša[8]. U 2013. godini imali smo ukupno 740 poljoprivrednih proizvođača registriranih za integriranu
proizvodnju koji su proizvodili na 96.986,81 ha. Udio zemljišta koje se koristi za integriranu poljoprivrednu
proizvodnju u odnosu na ukupno korišteno poljoprivredno zemljište je 7,46 %.
Potpore za integriranu poljoprivrednu proizvodnju financirat će se kroz plaćanja iz nacionalne rezerve do
2017. godine u skladu sa Ugovorom o pristupanju, i nisu predmet potpore iz EPFRR.
Posebne oznake kvalitete hrane
U Hrvatskoj postoji 15 proizvoda čiji je naziv zaštićen na nacionalnoj razini: 6 registriranih kao zaštićene
oznake izvornosti (ZOI) i 9 registriranih zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla (ZOZP). Trenutačno
je 12 proizvoda u postupku registracije na razini Europske unije [9], a daljnjih 6 proizvoda je registrirano na
74