PRR RH -_v1.4_finalna inačica 2014 | Page 75

nacionalnoj razini, te su na početku postupka za registraciju na razini Europske unije. Još je 7 proizvoda u postupku na nacionalnoj razini od kojih je 6 za registraciju ZOI i jedan za ZOZP. Trenutačno u Hrvatskoj ne postoje registrirani proizvodi kao proizvodi zajamčeno tradicionalnih specijaliteta. Stanje poljoprivrednog okoliša Prema Agenciji za zaštitu okoliša (AZO), podaci iz 2011. godine pokazuju da je ukupna poljoprivredna površina iznosila 2.767.000 ha, od čega se 1.548.000 ha odnosi na zemljište pod usjevima (višegodišnji i jednogodišnji usjevi), a preostalih 1.219.000 ha č ine travnjaci (livade, pašnjaci i poljoprivredno-šumarski sustavi koji ne spadaju pod definiciju šuma tj. nedovoljno iskorišteno poljoprivredno zemljište pod prijetnjom sukcesije i na taj način su u opasnosti od trajnog gubitka biološke i krajobrazne raznolikosti). Bioraznolikost Prema raznolikosti biljnih vrsta (0,080 vrsta/km² ili 0,088 vrsta/km², uključujući podvrste), Hrvatska zauzima treće mjesto u Europi. Postoji gotovo 3.000 vrsta iz 16 različitih taksonomskih skupina utvrđenih u Hrvatskom Crvenom popisu, od kojih je više od 45 % taksonomskih skupina ugroženo. Ukupan broj poznatih vrsta i podvrsta iznosi gotovo 40.000, a pretpostavlja se da ih može biti i do tri puta više. Osim divljih životinja i biljaka, Hrvatska je biološka raznolikost obogaćena domaćim životinjama i poljoprivrednim kulturama. Ugroženost je trenutačno potvrđena za 26 pasmina domaćih životinja (3 pasmine goveda, 2 svinje, 9 ovaca, 3 koza, 2 peradi, 4 konja i 3 magarca) i 104 autohtonih i tradicionalnih sorti poljoprivrednog bilja (67 vrsta kontinentalnog voća, 6 vrsta mediteranskog voća, 14 sorata vinove loze i 17 vrsta povrća). Zaštićena područja čine okosnicu cjelokupne zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti, i pokrivaju 8,56 % ukupne površine Hrvatske i 750.264,52 ha, od kojih su većina parkovi prirode. Prema Upisniku zaštićenih područja Ministarstva zaštite okoliša i prirode[10], ukupno je 419 područja trajno zaštićenih (od 20.12.2013) u 9 kategorija prostorne zaštite, dok parkovi prirode pokrivaju 50 % ukupne površine pod zaštitom. Hrvatska ekološka mreža Natura 2000 pokriva 36,67 % kopnene površine i 16,39% morske površine (ukupno 29,38 %), uključujući sve nacionalne parkove i parkove prirode. Hrvatska trenutačno radi na tome kako bi osigurala primjereno upravljanje Natura 2000 područjima. U rujnu 2013. godine, usvojena je nacionalna Uredba o ekološkoj mreži (NN 124/2013), određivanjem područja od važnosti za ptice i njihova staništa u skladu s člankom 4. Direktive o pticama (PPZ - područja posebne zaštite), uključujući i Pravilnikom propisane odgovarajuće mjere zaštite za područja posebne zaštite. Navedena Uredba je također predložila područja za zaštitu vrsta i staništa važnih za Europsku uniju navedenih u Dodatku I (tipovi staništa) i Prilog II (vrste) Direktive o staništima (pSCIs – lista predloženih područja od značaja za Zajednicu) u skladu s postupkom utvrđenim u članku 4. Nakon ocjene prijedloga za predložena područja (pSCIs-lista predloženih područja od značaja za Zajednicu), napravljene su sve potrebne izmjene i popis lokaliteta od značaja za Europsku uniju (SCI) je objavljen, izradit će se i uspostaviti sve potrebne mjere zaštite za područja od značaja za Zajednicu, kako je definirano u članku 4. (4)) Direktive o staništima. Rad na Natura 2000 mjeri već je započeo (ciljevi očuvanja i mjere su spremni). Kada se ispune određeni uvjeti provedba može započeti, ali to je predviđeno ne prije 2018. godine. Usvojen Pravilnik o područjima od značaja za Zajednicu ne sadrži ograničenja za poljoprivrednike, već samo za vlasnike šuma. Međutim, Program ruralnog razvoja predviđa određene poljoprivredno-okolišne mjere / potpore koje mogu dati značajan doprinos za bioraznolikost, pa će poljoprivrednici biti potaknuti da ih provedu. Među njima, tu su dvije pilot mjere za Natura 2000 vrste - Crex crex (kosac) i nekoliko vrsta leptira. Što se tiče planova za upravljanje, predviđeno je da se planovi za upravljanje šumskim zemljištem integriraju u sektorske razvojne planove. Nadalje, nekoliko planova upravljanja za Natura 2000 područja koja obuhvaćaju poljoprivredno zemljište je izrađeno u okviru programa IPA, a njihovo donošenje je u 75