prosječnog poljoprivrednog gospodarstva odvijala se u prosjeku na 15 katastarskih čestica.
Struktura poljoprivrednih gospodarstava
U strukturi veličine poljoprivrednih gospodarstva izrazito su dominantna poljoprivredna gospodarstva
kategorije ispod 2 ha (52,5%) (CI - 17 ) a velika većina (89,4 %) manja je od 10 ha. Unatoč primjetnom
trendu rasta broja gospodarstava u kategorijama od 20 do 100 ha (povećanje 36,24 %), a od 100 do 750 ha (
62,5 %) u razdoblju 2007-2011 (slika 3), njihova zastupljenost je i dalje mala, drugim riječima, PG-a
veličine do 20 ha i dalje dominiraju u strukturi poljoprivrednih gospodarstava. Ovakvo stanje prosječne
veličine i strukture gospodarstva u RH ukazuje na pitanje njihove gospodarske održivosti.
Prema organizacijskom obliku poslovanja u 2011. godini najviše gospodarstava djelovalo je kao OPG čak
162.833 gospodarstva (97,4%). Prema ostalim organizacijskim oblicima u Upisniku je bilo upisano 2.404
obrta (1,4% gospodarstava), 1.522 trgovačka društva (0,9% gospodarstava), 307 zadruga (0,2%
gospodarstava) i 150 (0,1% gospodarstva) poljoprivrednih gospodarstava u statusu drugih pravnih osoba;
nije bilo registriranih proizvođačkih grupa i organizacija. Prva proizvođačka grupa u Hrvatskoj je
registrirana u ožujka 2014 za proizvođače mlijeka.
Svi izneseni podaci nedvojbeno ukazuju na nizak stupanj organiziranosti PG-a , ponajprije OPG-a, zbog
negativnih povijesnih konotacija bivših zadruga te odsustvo procesa uključivanja istih u više organizacijske
oblike i druge vidove suradnje, kao i na visoku prisutnost intermedijarnih prodaje što izravno utječe na
njihov nivo konkurentnosti i slabu pozicioniranost na tržištu.
Prosječna gospodarska veličina poljoprivrednog gospodarstva odrađena temeljem ukupne vrijednosti
proizvodnje izražena kao standardni output (SO) po gospodarstvu iznosi 9.064 EUR-a. Na temelju ukupne
vrijednosti proizvodnje na poljoprivrednom gospodarstvu, oko 89.480 (38,3 %) poljoprivrednih
gospodarstava svrstano je u razred ekonomske veličine do 2.000 EUR.
Podaci o strukturi, prosječnoj veličini gospodarstva, i standardnom outputu (SO) gospodarstva ukazuju na
nisku razinu potencijala ulaganja, a time i nisku razinu tehničke i tehnološke opremljenosti. Kako bi se
poboljšala konkurentnost i ekonomska održivost poljoprivrednih gospodarstava, daljnja tehnička i
tehnološka modernizacija poljoprivrednih gospodarstava, i povećanje produktivnosti radne snage, kao i
razina obrazovanja su bitni.
Društveno gospodarski pokazatelji
Gospodarski značaj poljoprivrede u Hrvatskoj je relativno visok, a predstavlja izrazito obiteljski posao. U
2012. godini, 93,2% radne snage u poljoprivredi (mjereno u godišnjim radnim jedinicama) je radna snaga
poljoprivrednika i/ili člana njegove/njezine obitelji. To je puno veći postotak od prosjeka EU-27 (76,6%).
Nadalje, prema istraživanju strukture gospodarstava provedene u 2010. [5], ukupno 513.680 osoba redovito
je radilo u poljoprivrednoj industriji. Mnogi su članovi obitelji pomagali na poljoprivrednim
gospodarstvima, ali je njihovo glavno zaposlenje bilo na drugim mjestima. Uzimajući u obzir stvarni rad
koji je obavljen na gospodarstvima, a procjenjuje se da je oko 179.290 osoba radilo puno radno vrijeme kao
redovna poljoprivredna radna snaga.
Od ukupnog broja nositelja PG-a, 9.600 nositelja su do 35 (4,1%), 86.440 su između 35 i 55 (37,1%), a
137.240 su preko 55 godina (58,8%). Za svakih 100 nositelja starijih od 54, tu su 7 do 35 godina (CI-23).
Udio žena u strukturi stalno zaposlenih poljoprivrednih radnika u Hrvatskoj je 40,2%, što je veći udio nego
u odgovarajućem EU-27 prosjeku (37,5%). Međutim, udio žena upravitelja poljoprivrednih gospodarstava
69