primarnog sektora nešto veći i iznosi oko 10% od ukupnog BDV za ruralna područja. Nadalje, prema
podacima DZS-a, poljoprivredna djelatnost u ukupnom BDV-u bilježi pad te u 2012. godini iznosi 3,16%.
(CI - 28).
Prosječna proizvodnost rada (mjerena kao omjer BDV i broja zaposlenih osoba) za 2012. godinu u
Hrvatskoj iznosila je u prosjeku 26.079 EUR/osobi. Prema podacima iz Eurostata, prosječna produktivnost
rada za EU-27 iznosi 51.719 EUR/osobi što predstavlja skoro dvostruko veći iznos u odnosu na
produktivnost u RH. Prosječna produktivnost rada u ruralnom području je još manja te je iznosila 24.399
EUR/osobi. Kada se gleda produktivnost u primarnom sektoru (poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo) ona je
iznosila nešto više od prosjeka 26.497 EUR/osobi (CI-12).
Stopa rizika od siromaštva i socijalne isključenosti u 2012. godini je sljedeća: 20,5% stanovništva u
Hrvatskoj je bilo na riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti 32,3 %, 15,4% se suočilo s teškom
materijalnom oskudicom, a 16,1% je živjelo u kućanstvu s vrlo niskim intenzitetom rada. Još veći stupanj
izloženosti siromaštvu u postotku od 38,1% je u ruralnom području (CI-9).
Vanjskotrgovinska bilanca
Hrvatska kontinuirano bilježi deficit u trgovinskoj bilanci, i ekonomska kriza dodatno je utjecalo na
nastavak tog negativnog trenda. Prema podacima DZS-a, ukupan izvoz robe iz Hrvatske u 2012 iznosio je
9,6 milijardi EUR, dok je uvoz iznosio 16,2 milijardi EUR, što na nacionalnoj razini predstavlja trgovinski
deficit od EUR 6,6 milijardi EUR. Tako je pokrivenost uvoza izvozom bila samo 59,4%.
U 2012. godini uvezeno je poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u vrijednosti od 2.567,3 milijuna
američkih dolara, a izvezeno u vrijednosti od 1.621,5 milijuna američkih dolara, čime je ostvaren deficit od
945,8 milijuna dolara. U ukupnoj bilanci robne razmjene RH, bilanca vanjsko-trgovinske razmjene
poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u 2012. godini činila je 11,2 %. Pokrivenost uvoza izvozom
poljoprivredno - prehrambenih proizvoda u 2012. godini iznosila je 63,2 %. U 2012. godini najznačajnija
tržišta razmjene poljoprivredno-prehrambenih proizvoda su zemlje EU-a (razmjena poljoprivredno
prehrambenih proizvoda RH i zemalja članica EU čini 58% ukupne razmjene poljoprivredno prehrambenih
proizvoda RH) i zemlje CEFTA-e (razmjena poljoprivredno prehrambenih proizvoda RH i zemalja članica
CEFTA-e čini 24% ukupne razmjene poljoprivredno prehrambenih proizvoda RH). U razmjeni sa zemljama
CEFTA-e ostvaren je suficit od 420,3 milijuna američkih dolara, a sa zemljama EU-a deficit je 1.045,2
milijuna američkih dolara (slika 2).
Analiza stanja u poljoprivredi, šumarstvu i prehrambeno-prerađivačkoj industriji
Struktura poljoprivrednih gospodarstava i društveno ekonomskih pokazatelji
U strukturi poljoprivrednih gospodarstava (PG), 233.280 PG (C-17) se bavi poljoprivredom u Hrvatskoj koji
koriste 1.316.010 ha poljoprivrednog zemljišta (CI-18)., Odnosno prosječno poljoprivredno gospodarstvo u
Hrvatskoj koristi 5,6 hektara poljoprivrednog zemljišta (C-17). To je znatno manje od prosjeka po
gospodarstvu u cijeloj EU-27 (14,4 ha).
Prema podacima DSZ-a u 2012. godini po kategorijama korištenog zemljišta najzastupljenije su oranice i
vrtovi s 903.508 ha (67,9%), slijede trajni travnjaci [4] s 345,561 ha (26,0%), te trajni nasadi s 78.183 ha
(5,9%) (CI-18).
Obradive površine većine obiteljskih gospodarstava su vrlo rascjepkane i često vrlo udaljene jedna od druge,
što je jedan od razloga za neučinkovitost poljoprivredne proizvodnje, u 2011. poljoprivredna proizvodnja
68