regionalnog razvoja, kada bude usvojena, postavit će prioritete za koordinirani pristup održivom društvenoekonomskom razvoju, koja bi trebala biti povremeno ažurirana i revidirana unutar strateških i planskih
dokumenata na lokalnoj razini. To bi također trebali biti u skladu sa Županijskim razvojnim strategijama.
Financijski i administrativni kapaciteti jedinica lokalne samouprave uvelike se razlikuju i one imaju vrlo
malo iskustva u provedbi projekata koje financira EU.
Lokalne Akcijske Grupe
LEADER pristup u politici ruralnog razvoja Republike Hrvatske prvi put se uvodi kroz IPARD program.
Tijekom provedbe IPARD, objavljena su dva natječaja za Mjeru 202 (LEADER).Odabrana su 42 LAG-a
unutar IPARD programa a odabrani LAG-ovi pokrivaju oko 69% nacionalnog teritorija i 34% svih
stanovnika Hrvatske. Kroz IPARD program, sufinancirane aktivnosti LAG- a obuhvaćaju aktivnosti za
specijalizaciju, obrazovanje, izradu razvojnih studija, promotivne aktivnosti, plaće zaposlenika, operativne
troškove, uredski materijal i opremu. Za razliku od država članica, hrvatski LAG-ovi nisu provoditi projekte
iz svojih lokalnih razvojnih strategija i slabosti koje se odnose na administrativne kapacitete, kao i treninzi o
javnoj nabavi za uspješnu provedbu lokalnih razvojnih strategija će se morati rješavati. Proces kreiranja
politike ruralnog razvoja u lokalnoj zajednici još uvijek je nedovoljno razvijena, a razina mogućnosti
ljudskih potencijala na lokalnoj razini je vrlo niska.
Ruralni turizam
Ruralna turistička ponuda u Republici Hrvatskoj ima kratku povijest i to od 1998. kada su se registrirali prvi
nosioci/vlasnici "turističkih seljačkih obiteljskih gospodarstava", njih 32, i trenutačno je na neopravdano
niskoj razini sa svega 447 registriranih seljačkih domaćinstva koja su vrlo neravnomjerno raspoređenih po
županijama.Ruralni turizam u Hrvatskoj je nedovoljno razvijen, što je posljedica dugogodišnjeg
zapostavljanja ruralnih područja i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i hrvatska orijentacija prema
primorskom turizmu. Gastronomija i vinarstvo obiteljskih gospodarstava kao turistički proizvod je još
uvijek nedovoljno razvij eno i neistražen. Zeleni turizam je jedan od 10 ključnih pravaca za usvojenu
Nacionalnu strategiju razvoja turizma do 2020.
Gospodarsko stanje
Hrvatska bilježi usporavanje gospodarske aktivnosti i negativnih stopa promjene BDP-a. U 2012. godini,
ukupna vrijednost BDP-a je 44 milijarde EUR (tržišne cijene - tekuće), što je pad od 1,9 % u odnosu na
prethodnu godinu. Prosječni BDP po stanovniku u 2012. godini iznosio je 10.294 EUR. Gledano prema
indeksu kupovne moći, u 2012., BDP iznosi 61% od prosjeka EU-27, a u ruralnim područjima je taj
zaostatak još izraženiji i iznosi oko 46% (CI-8).
Smanjenje BDP-a uzrokovano je smanjenjem potrošnje kućanstava i središnje države te padom bruto
investicija u fiksni kapital. U odnosu na 2011. godinu, potrošnja kućanstava je u 2012. smanjena za 3%,
potrošnja države smanjena je za 0,8% dok bruto investicije u fiksni kapital bilježi pad od 4,7%.
Ukupna vrijednost bruto dodane vrijednosti (BDV) iznosila je 37.3 milijarde EUR u 2012. godini (CI - 10)
pri čemu je udio primarnog sektora 5%, a tercijarnog čak 69%. Od toga je, prema podacima Eurostata, u
2010. godini, 33% ostvareno u urbanom području .
Tijekom razdoblja od četiri godine, intermedijarna potrošnja vrijednosti poljoprivredne proizvodnje
Hrvatskoj porasla je s 51% u 2008. na 57,8% u 2012. godini, dok podaci BDV izneseni u istom razdoblju
prikazuju smanjenje s 48,7% u 2008. na 42.2. % u 2012. (Prilog IV - Tablica 4).
Udio BDV-a primarnog sektora čini oko 7% ukupnog BDV-a RH dok je u ruralnim područjima udio BDV
67