Porezi, proračun, država, građani, društvo i gospodarstvo Priručnik kritičkog mišljenja, slušanja, čitanja i | Page 82
Dakle, uvjet valjanosti (ako su sve premise istinite i konkluzija mora biti istinita) nije zadovoljen,
pa argument nije valjan. Budući da argument nije valjan možemo odbaciti poziciju koja se temelji
na tom argumentu. U ovom primjeru iznijeli smo prigovor na razini zaključivanja ukazivanjem da
argument koji je u temelju pozicije koju zastupa autor xy nije valjan.
Primjer 4. Autor xy razmatra pitanje: Postoji li Bog? Teza koju zastupa je da Bog postoji, a tezu
opravdava na sljedeći način: Bog je savršen, apsolutno dobar, svemoguć i sveznajući budući da je
najviše biće. Ako je Bog savršen, onda i postoji jer savršeno i najviše biće ne bi bilo savršeno i najviše
da ne postoji. Iz navedenih razloga, xy zaključuje da Bog postoji.
Zapis argumenta:
P1: Bog je savršen, apsolutno dobar, svemoguć i sveznajući.
P2: Ako je Bog savršen, onda on i postoji.
K: Bog postoji.
Prigovor 4. Na koji se način navedenoj poziciji može prigovoriti? Nakon što ste identificirali temeljni argument pozicije, prvo što se razmatra je ispravnost zaključivanja. U ovom slučaju zaključivanje je ispravno – konkluzija slijedi iz premisa na temelju pravila prirodne dedukcije modus ponendo ponens80 – pa se ovoj poziciji ne može prigovoriti na razini načina zaključivanja, već možebitno na
sadržajnoj razini. Prezentirat ćemo novi argument koji će uključivati negaciju konkluzije; drugim
riječima, prezentirat ćemo protuargument: Pretpostavimo da Bog postoji. Ako Bog postoji, onda je
Bog svemoguć, sveznajući i savršeno dobar. Zlo postoji u svijetu. Bog je stvorio sve. Ako je Bog stvorio sve, onda je Bog stvorio zlo. Ako je Bog stvorio zlo, onda Bog nije savršeno dobar. Bog je savršeno dobar i Bog nije savršeno dobar je kontradikcija na koju nailazimo u ovom skupu tvrdnji, dakle
prvotnu premisu – Bog postoji, temeljem pravila prirodne dedukcije reductio ad apsurdum81 možemo
odbaciti. Dakle, Bog ne postoji. U ovom primjeru iznijeli smo prigovor na sadržajnoj razini prezentiranjem novog argumenta koji uključuje negaciju konkluzije argumenta koji se dovodi u pitanje.
Primjer 5. Autor xy razmatra pitanje: Postoji li svijet materijalnih predmeta – stabla, cvijeće, kuće,
knjige, ljudska tijela, šibice, mravi...? Teza koju zastupa je da svijet materijalnih predmeta postoji, a
tezu opravdava na sljedeći način: Naša osjetila su pouzdana i daju nam točnu predodžbu o onome
što je izvan nas. Ako vidimo, čujemo, mirišemo, kušamo, diramo materijalne predmete, onda oni
postoje. Vidimo, čujemo, mirišemo, kušamo, diramo predmete. Iz navedenih razloga, xy zaključuje
da svijet materijalnih predmeta postoji.82
80 Vidi potpoglavlje Pravila prirodne dedukcije.
81 Ibid.
82 U filozofiji se ova pozicija o postojanju materijalnih predmeta naziva zdravorazumski realizam.
82
Kritičko mišljenje: Priručnik kritičkog mišljenja, slušanja, čitanja i pisanja