Porezi, proračun, država, građani, društvo i gospodarstvo Priručnik kritičkog mišljenja, slušanja, čitanja i | Page 79
Ukoliko se ne bavite filozofijom, pa čak niti u tom slučaju, argument ne mora imati strogu formalnu logičku strukturu, već je dovoljno, i treba težiti tomu, da se u raspravama argument navodi u
duhu prirodnog jezika i prirodnog (ispravnog) zaključivanja. U tom smislu valja koristiti strukture
rečenica koje upućuju77 na argument i koje se koriste u svakodnevnom rasuđivanju. Takve strukture
rečenica su, primjerice:
Tvrdi se X jer Y i Z.
Na temelju Y i Z zaključuje se da X.
X zato što Y i Z.
Y i Z, dakle X.
Budući da Y i Z, dakle X.78
Argument:
Budući da djeca nisu u položaju štititi svoje interese, a zadaća je i obveza države da štiti interese onih koji ih nisu u stanju štititi sami, može se zaključiti da država treba/ima obvezu štititi
interese djece.
(5) Protuargument
Nadalje, peti element metodološkog okvira za analizu i kritiku za radove rasprave je protuargument.
Već se prije objasnilo u dijelu Za one koji žele znati više (str. 49.) da je termin protuargument usko
povezan s terminima prigovor i protuprimjer. Valja ponoviti ukratko, prigovor je najširi termin i
odnosi se na sve situacije opovrgavanja tvrdnje. Protuargument i protuprimjer se, s druge strane,
odnose na – prvi: opovrgavanje tvrdnje u obliku argumenta; potonji: opovrgavanje tvrdnje u obliku
navođenja primjera.
Kada kritički čitate rad rasprave od vas se zahtijeva da generirate prigovor autorovom argumentu
(odnosno poziciji) na način da taj prigovor iznesete u obliku argumenta. Generiranje protuargumenta od vas traži da, osim pronalaska prigovora, prigovor iznesete u obliku argumenta pa time
vježbate konstruiranje argumenata. Kada god je to moguće, prigovor iznesite u obliku argumenta.
Prigovor možete uputiti na dvije razine:
• Razina načina zaključivanja – ‘zaključivanje na kojem se temelji rad nije ispravno’ na način da
(i) (deduktivan) argument koji se u radu iznosi nije valjan; (ii) (induktivan) argument koji se
u radu iznosi nije jak; (iii) zaključivanje na kojem se temelji rad počiva na logičkoj pogrešci79.
77 Ali ne nužno. Vidi više u potpoglavlju Argument ili objašnjenje?
78 X u svim primjerima stoji za konkluziju, a Y i Z za premise.
79 Neke su logičke pogreške odnose na sadržaj, ne na način zaključivanja – primjerice, ekvivokacija (vidi str. 69.)
Kritičko mišljenje: Priručnik kritičkog mišljenja, slušanja, čitanja i pisanja
79