Porezi, proračun, država, građani, društvo i gospodarstvo Priručnik kritičkog mišljenja, slušanja, čitanja i

Protuprimjer se odnosi na primjer, odnosno određenu moguću51 situaciju za koju vrijedi da su premise istinite, a konkluzija lažna. Pronalaskom primjera u kojem su premise istinite, a konkluzija lažna, uvjet valjanosti (ako su sve premise istinite i konkluzija mora biti istinita) biva nezadovoljen pa u skladu s tim valja reći da argument nije valjan. Za određivanje valjanosti argumenata treba zamišljati moguće situacije. O tome govore i Epstein i Kernberg (2010) navodeći kako za dobro rasuđivanje treba koristiti imaginaciju. Određivanje valjanosti argumenta: 1. Nema protuprimjera = argument je valjan (Nije moguća situacija u kojoj su sve premise istinite, a konkluzija je lažna.) 2. Ima protuprimjera = argument nije valjan (Moguća je situacija u kojoj su sve premise istinite, a konkluzija lažna.) Približimo navedeno sljedećim primjerom: Primjer 1: Saša nije muškarac. Dakle, Saša je žena. Za određivanje valjanosti argumenta trebate koristiti vašu imaginaciju – zamišljati moguće situacije. Ako je argument valjan, onda nije moguća situacija u kojoj je premisa istinita, a konkluzija lažna. Možemo li zamisliti situaciju u kojoj će premisa biti istinita, a konkluzija lažna? Ako pretpostavimo da je premisa Saša nije muškarac istinita, konkluzija ne mora nužno biti istinita jer može postojati moguća situacija – navodimo protuprimjer – u kojoj Saša nije muškarac i Saša nije žena (dakle, konkluzija Saša je žena je lažna), već je Saša – kornjača, Igorov kućni ljubimac. Iz svega navedenog slijedi da argument iz primjera 1 nije valjan. Nadalje, razmotrite sljedeći primjer. Je li navedeni argument valjan? Primjer 2. Svi sisavci imaju pluća. Svi konji su sisavci. Dakle, svi konji imaju pluća. Je li navedeni argument valjan? Ako je argument valjan, onda nije moguća situacija u kojoj su premise istinite, a konkluzija lažna. Dakle, ako je navedeni argument valjan, onda nije moguća situacija u kojoj je istina da svi sisavci imaju pluća i da su svi konji sisavci, a laž da svi konji imaju pluća. U određivanju valjanosti argumenta pitamo se je li moguća takva situacija, odnosno možemo li zamisliti takvu situaciju. Ako možemo zamisliti situaciju u kojoj su premise istinite, a konkluzija lažna, pronašli smo protuprimjer navedenom argumentu i možemo zaključiti da navedeni argument nije valjan. Budući da ne možemo zamisliti situaciju u kojoj svi sisavci imaju pluća i svi su konji sisavci, a da pritom postoji barem jedan konj koji nema pluća52, možemo zaključiti da je argument iz primjera 1 valjan. 51 Mogućnost se ovdje odnosi na logičku mogućnost, koja podrazumijeva zamišljanje svih onih situacija koje nisu kontradiktorne. Primjerice, logički je moguće da ljudi lete, da sve životinje imaju dlaku, da na svijetu vlada mir, da na svijetu ne postoji niti jedan neboder, itd., iako to možda nije praktički ili fizički moguće. S druge strane, logički nije moguće da ako pada kiša, onda ne pada kiša, da pada snijeg i ne pada snijeg, itd. Sukladno tomu, svaki primjer u procesu pronalaženja protuprimjera koji uključuje situaciju koja je možda praktički ili fizički nemoguća, ali nije kontradiktorna, jest dobar kandidat za protuprimjer određenom argumentu. 52 Ovdje je konkluzija negirana, odnosno pretpostavilo se da je konkluzija lažna. Kritičko mišljenje: Priručnik kritičkog mišljenja, slušanja, čitanja i pisanja 51

Porezi, proračun, država, građani, društvo i gospodarstvo Priručnik kritičkog mišljenja, slušanja, čitanja i | Page 51