Porezi, proračun, država, građani, društvo i gospodarstvo Priručnik kritičkog mišljenja, slušanja, čitanja i | Page 50

Ukratko, u procesu iznošenja i opravdavanja određene pozicije razuman će pojedinac (i) nastojati ispravno zaključivati, dakle, konstruirati valjane (ili jake) argumente; (ii) nastojati iznositi istinite tvrdnje. Oba
su navedena uvjeta sadržana u nastojanju konstruiranja pouzdanih argumenata budući da su, kako je
ranije navedeno, pouzdani argumenti valjani argumenti s istinitim propozicijama (premisama i konkluzijom). Na ovom je mjestu još važno napomenuti da pojam istinitosti nije primjenjiv na argumente, već
na tvrdnje. Prema tome, argumenti mogu biti valjani (i pouzdani) ili ne, a tvrdnje istinite ili neistinite.
Zadatak 8. Odredite koje su tvrdnje istinite, a koje neistinite.
1. Argument je valjan akko48 su sve premise argumenta istinite.
2. Svaki argument je valjan.
3. Neki induktivni argumenti su valjani.
4. Ne postoji valjan argument kod kojeg su premise istinite, a konkluzija lažna.
5. Nije istina da ne postoji valjan argument kod kojeg su premise lažne, a konkluzija istinita.
6. Neki deduktivni argumenti su istiniti.
7. Argument je valjan akko konkluzija argumenta nije neistinita kada je svaka
premisa argumenta istinita.
8. Svaki argument ima samo jednu premisu.
9. Svaki argument ima samo jednu konkluziju.
10. Termin ‘zaključak’ ima dva značenja: (i) argument; (ii) konkluzija.
11. Svakom je entimemu barem jedna premisa implicitna.
12. Valjan argument koji ima sve istinite premise i lažnu konkluziju ne postoji.
13. Zato što, budući da, jer, posljedično, slijedi da primjeri su indikatora premisa.
14. Svaki pouzdan argument je valjan.
15. Nije istina da je valjanom argumentu konkluzija istinita samo ako su i sve
njegove premise istinite.

Misaoni izazov (2)
Na koji se način određuje valjanost argumenta? U logici postoje razne metode određivanja valjanosti argumenata.49 U ovom priručniku predstavit će se ‘zdravorazumska metoda’– pronalaženje
protuprimjera50. Metoda se sastoji od sljedećeg: ukoliko se argumentu ne može naći protuprimjer,
argument je valjan; u protivnom, nije valjan.

48 Akko je skraćenica koja se koristi u filozofiji i matematici za 'ako i samo ako'
49 Neke od metoda određivanja valjanosti argumenata (kategoričkih silogizama – vidi str. 50.) su: Vennovi dijagrami, Venn-Eulerovi dijagrami, test zvjezdica (the star test). Vidi više u: Gensler, H. J. (2010). Introduction to Logic. New York, London: Routledge.
50 Više o protuprimjeru, protuargumentu i prigovoru čitajte u daljnjem dijelu teksta Za one koji žele znati više, str. 49., te u
poglavlju Metodološki okvir za analizu i kritiku – element protuargument, str. 79.

50

Kritičko mišljenje: Priručnik kritičkog mišljenja, slušanja, čitanja i pisanja