Porezi, proračun, država, građani, društvo i gospodarstvo Priručnik kritičkog mišljenja, slušanja, čitanja i | Page 144

Čini se da je odgovor negativan, a činjenica da i nedemokratski režimi svoja nastojanja oko
poučavanja o politici označavaju terminom političko obrazovanje samo pokazuje da je jezik
medij koji je vrlo prikladan za zloupotrebljivanje.
Ako se odbaci mogućnost postojanja političkoga obrazovanja u nedemokratskim sustavima, preostaje pitanje o postojanju političke indoktrinacije u demokratskim političkim sustavima. Pritom se u ovom radu pri raspravi o tome da li se i u demokratskim sustavima
može javljati politička indoktrinacija ostavlja po strani pitanje različitih oblika neformalnih
i informalnih obrazovnih programa. Analiza se fokusira na
Vodite čitatelja kroz rad ističući na koji se element rasprava fokusira.
formalni obrazovni sustav, odnosno sustav javnoga obrazovanja koji je pod nadzorom i
kontrolom državne vlasti. Pitanje je, dakle, sljedeće: da li se i u demokratskim državama u
okviru sustava javnoga obrazovanja pod krinkom političkoga obrazovanja zapravo događa
politička indoktrinacija?
Postavljajte jasna i konkretna pitanja u radu, na koja onda nastojite
odgovoriti.
Kod odgovora na ovo pitanje može se krenuti od sadržaja pojedinih programa političkoga
obrazovanja i onda na temelju analize sadržaja vrednovati te programe. Ako programi uz
prenošenje određenih znanja i stavova nastoje kod učenika potaknuti i razvoj sposobnosti kritičkoga promišljanja različitih vrijednosti, onda se zaista može govoriti o političkom
obrazovanju. Ukoliko se putem programa nameće samo jedan tip vrijednosti i učenicima
ne omogućava kritičko propitivanje tih vrijednosti, radi se o političkoj indoktrinaciji pod
krinkom političkoga obrazovanja.
Ukoliko se analiziraju postojeći, konkretni programi političkoga obrazovanja u etabliranim
demokratskim državama, može se reći kako su to zaista programi političkoga obrazovanja,
a ne političke indoktrinacije. Drugim riječima, učenike se zaista pokušava osposobiti za
samostalno opisivanje, objašnjavanje i vrednovanje fenomena političkoga i ne nameće im
se samo jedan tip vrijednosti, već im se prezentiraju različiti tipovi vrijednosti koji su kompatibilni s demokracijom (Šalaj, 2002.b: 110-119). Analiza sadržaja navodi na zaključak
Istaknite zaključke do kojih se došli u određenom dijelu rada.
kako su etablirane demokracije iz svojih obrazovnih sustava izbacile političku indoktrinaciju, što u