Porezi, proračun, država, građani, društvo i gospodarstvo Priručnik kritičkog mišljenja, slušanja, čitanja i

Treće, prema nekim protivnicima AA, posebice prema L. Pojmanu, praksa koja preferira slabije kvalificirane žene pred kvalificiranijim muškarcima rezultira općenitim snižavanjem kvalitete, što onda ima sveukupno negativne posljedice na društvo, uključujući i žrtve nepravde zbog kojih su kreirani programi AA.137 Prema njima, AA proturječi tradicionalnom načelu zasluga, tj. uvjerenju kako određenom pozicijom u društvu trebaju biti nagrađeni oni koji su za nju najbolje kvalificirani. Nagrađivanje izvrsnosti ne samo što je pravedno u odnosu na pojedince, već je i društveno najefikasnija praksa. Društvo može biti bolje samo ukoliko se promovira i honorira stručnost. Nasuprot tome, rezultati primjene AA programa su krajnje dvojbeni upravo zato jer promoviraju prosječnost, neefikasnost i negodovanje. Točno jest da raznovrsnost može proširiti naše moralne horizonte, a potpora sustavu uzora može pomoći ženama u učvršćivanju samopoštovanja. Međutim, kritičari AA drže kako važnost stručnosti za društvo nadilazi korisnost raznovrsnosti i potrebu za uzorima. 4. KRITIKA DISKRIMINACIJE MUŠKARACA. Gotovo svi kritičari AA, neovisno o tome na koji je aspekt ovog programa usredotočena njihova argumentacija, naglašavaju da je AA nepravedna jer kažnjava muškarce koji nisu više od ostalih odgovorni za prošlu diskriminaciju žena, ako su uopće i odgovorni. Ne samo muškarci, već i većina članova društva, ne može prihvatiti da muškarci trebaju biti kažnjeni zbog nejednakosti koje su se dogodile, a koje oni niti su mogli kontrolirati niti mogu za njih biti odgovorni. Tvrdi se kako nije pravedno raspodjeljivati teret stvaranja boljeg društva na način da se kažnjavaju nevine osobe.138 Odgovornost mora biti individualna i specifična. Nijedan sin privilegiranog oca nema obveze prema povrijeđenim ženama, kao što nijedan nevini muškarac nema obvezu žrtvovati se zbog žena koje su zbog diskriminacijske prakse oštećene. Nadalje, respekt prema osobi pretpostavlja da svaku osobu trebamo tretirati kao cilj, a ne kao puko sredstvo za neke društvene ciljeve. Programi AA ili obrnute diskriminacije nisu prihvatljivi iz istog razloga zbog kojih i primarna diskriminacija žena nije moralno i pravno prihvatljiva: prema muškarcima, kao i ranije prema ženama, ne odnosi se kao prema osobama koje imaju svoje dostojanstvo kao pojedinci, a prosuđuje ih se isključivo prema njihovom spolu, umjesto prema njihovim zaslugama. Ukoliko dostojanstvo osobe treba biti poštivano, tada sve pojedince treba tretirati obzirom na njihove zasluge, a ne kao instrumente društvene politike.139 Umjerena afirmativna akcija Nakon ovog kratkog prikaza argumenata za i protiv obrnute diskriminacije, pokušat ću 137 Pojman, L.P., (1992), "A Moral Status of Affirmative Action" Public Affairs Quarterly, Vol. 6, No.2. Blackstone, W.T., (1975), "Reverse Discrimination and Compensatory Justice", Social Theory and Practice, Vol. 3, No. 3. 138 Sher, G., (1975), "Justifying Reverse Discrimination in Employment", Philosophy and Public Affairs, Vol. 4, No. 2; Blackstone, W.T., (1975), "Reverse Discrimination and Compensatory Justice", Social Theory and Practice, Vol. 3, No. 3; Newton, L., (1973), "Reverse Discrimination as Unjustified", Ethics, Vol. 83. 139 Pojman, L.P., (1992), "A Moral Status of Affirmative Action" Public Affairs Quarterly, Vol. 6, No.2. 130 Kritičko mišljenje: Priručnik kritičkog mišljenja, slušanja, čitanja i pisanja

Porezi, proračun, država, građani, društvo i gospodarstvo Priručnik kritičkog mišljenja, slušanja, čitanja i | Page 130