Porezi, proračun, država, građani, društvo i gospodarstvo Priručnik kritičkog mišljenja, slušanja, čitanja i

žensko rezoniranje primarno upravo stoljetnom pozicijom obespravljenosti žena.117 Čitav niz stoljeća žene nisu imale prava i mogućnosti koje su bile dostupne muškarcima, a nasuprot tome stoji tek nekoliko desetljeća pravne jednakosti, koja još nije u potpunosti zaživjela u praksi. Treba pridodati da je u takvom spolnom diferenciranju, osim puke socijalne i pravne prakse, uključen i stanoviti psihološki mehanizam frustracije želja. Naime, kada je jednom ženama formalno omogućeno obrazovanje, sudjelovanje u javnom životu i sl., posljedica je bila da žene to nisu htjele. Često smo svjedoci da žene zapravo ni ne žele ‘muške’ poslove i uloge te da uistinu žele zadržati svoje ‘ženske’ poslove. Upravo mehanizam frustracije želja objašnjava zašto se to događa. Žene koje su željele ‘muške’ poslove nerijetko nisu uspijevale ili su bile izložene mnogim iskušenjima i preprekama. Kako svatko želi postići što je više moguće zadovoljstva u životu, žene koje su željele da se otrgnu od ‘ženske’ pozicije i zauzmu ‘mušku’ imale su daleko više šansi da bude nezadovoljene i frustrirane nego žene koje su prihvatile ‘ženski’ životni obrazac. Upravo nagonski psihološki mehanizam koji nastoji spriječiti tenzije, frustracije i napetosti navodio je žene da adaptiraju svoje preferencije i prilagode svoje želje onom što im je postizivo.118 Tako, jednom kada su uloge podijeljene, obrazac se uglavnom sam reproducirao. Čak i sada, postojanje otvorene i prikrivene diskriminativne prakse omogućava da isti mehanizam još uvijek djeluje. Još uvijek bi se moglo govoriti o stanovitoj auto-cenzuri želja kod žena, nekakvoj rezervi, strahu od ‘muških’ domena, kanaliziranju ambicija na one domene u kojima već ima žena ili u kojima je put više-manje prokrčen. Na to da je ovakav obrazac povijesnog razvoja spolnih različitosti moguć, upućuju i autorice Ukoliko potkrepljenje određene teze pronađete u radovima relevantnih autora, navedite to u svome radu. koje, raspravljajući o ljudskoj prirodi, uvode pretpostavku da je ljudska priroda plastična i ukalupljiva te da žene i muškarci razvijaju svoj spolni identitet, osobnu motivaciju i razumijevanje sebe kroz društvena očekivanja koja su im nametnuta. Pritom se pozivaju na istraživanja koja sugeriraju da su ljudske bebe biseksualne te da usvajaju stanoviti muški i ženski identitet imitirajući i identificirajući se s modelima odraslih.119 No, čak i ako se čini vjerojatnim da se jedna jedinstvena priroda mogla oblikovati u dvije pod utjecajem društva, to još ne dokazuje da se uistinu radi o jednoj jedinstvenoj prirodi. Sasvim je vjerojatna i pretpostavka da se radi o dvije različite prirode te da su društvene uloge samo slijedile prirodne razlike. Štoviše, među suvremenim autoricama ima i onih koje jasno zagovaraju stav da se radi o dvije prirode, ‘muškoj’ i ‘ženskoj’, odnosno da razlike 117 Broverman, I.K, and al.,(1972), "Sex-Role Stereotypes: A Current Appraisal", Journal of Social Issues, No. 28/2. 118 Elster, J., (1982), Sour Grapes u A. Sen i B. Williams (ur.). Utilitarsim and Beyond, Cambridge, Cambridge University Press. 119 Primjerice, Ferguson, A., (1977), "Androgyny as an Ideal for Human Development" u M. Vetterling-Braggin i dr. (ur.), Feminism and Philosophy, Totowa, NJ: Littlefield, Adams. Kritičko mišljenje: Priručnik kritičkog mišljenja, slušanja, čitanja i pisanja 121

Porezi, proračun, država, građani, društvo i gospodarstvo Priručnik kritičkog mišljenja, slušanja, čitanja i | Page 121