Porezi, proračun, država, građani, društvo i gospodarstvo Priručnik kritičkog mišljenja, slušanja, čitanja i | Page 115

a; (ii) razmatra b, te detaljno razmatra c i (iii) predlaže d. Bilo bi poželjno da
je u sažetku navedena i osnovna teza rada.
Programi afirmativne akcije104 imaju svoje pobornike i kritičare. Unatoč činjenici da se neki oblici
afirmativne akcije primjenjuju u praksi zemalja tzv. razvijene demokracije već gotovo tri desetljeća, polemike o njihovoj moralnoj i zakonskoj opravdanosti ne jenjavaju. Cilj je ovog članka izložiti argumente pro et conra prakse afirmativne akcije u domeni spolne diskriminacije te, braneći
sam koncept afirmativne akcije, ukazati na mogući pravac izbjegavanja najtežih prigovora. Argumentacija koju navodim nije izvorno kreirana samo za slučaj spolne diskriminacije već i za druge
vrste (anti)diskriminacijskih praksi. Razmatrajući stavove za i protiv ograničit ću se , međutim,
samo na slučaj spolne diskriminacije referirajući pritom isključivo na zemlje koje u većoj ili manjoj
mjeri uvažavaju načela liberalne demokracije (jer je narav i rasprostranjenost spolne diskriminacije te potreba za primjenom određenih vrsta anti-diskriminacijskih praksi potpuno različita
u zemljama liberalne demokracije od onih u tzv. patrijarhalnim tradicionalističkim zemljama).
U prvom ću dijelu ukratko konstatirati postojanje diskriminacijskih društvenih praksi u
formi otvorene i prikrivene diskriminacije, povijesno-teorijsku pozadinu spolne diskriminacije te razloge zbog kojih je takva diskriminacija pogrešna. U drugom dijelu ću izložiti
dvije vrste argumenata u prilog afirmativne akcije: one koji počivaju na kompenzacijskim i
utilitarističkim načelima pravednosti. U trećem dijelu prikazat ću ključne prigovore praksi
afirmativne akcije. Konačno, oslanjajući se na argumente za i protiv prakse afirmativne akcije, predložit ću razlikovanje izm \IRG