Porezi, proračun, država, građani, društvo i gospodarstvo Priručnik kritičkog mišljenja, slušanja, čitanja i | Page 114

Samo čovjek koji ima pozitivno razvijen stav o potrebi redovite tjelesne vježbe te ga primjenjuje u stvarnosti, paralelno sa stjecanjem intelektualnih znanja i vještina te ostalih osobina potrebnih za njegov prosperitet bit će u potpunosti izgrađena ličnost. U zaključnom dijelu rada ukratko prikažite vašu poziciju i način kako ste je opravdali. Primjer 2. Prijić-Samaržija, S. (2007). Spolne različitosti, spolna diskriminacija i programi afirmativne akcije. U: Baccarini, E., Prijić-Samaržija, S. (2007). Praktična etika: ogledi liberalnoga pristupa nekim problemima praktične etike. Zagreb: Hrvatsko filozofsko društvo. Spolne različitosti, spolna diskriminacija i programi afirmativne akcije Sažetak Unatoč činjenici da se neki oblici afirmativne akcije (poglavito praksa kvota) primjenjuju u praksi zemalja tzv. razvijene demokracije već gotovo tri desetljeća, polemike o njihovoj moralnoj i zakonskoj opravdanosti ne jenjavaju. Cilj je ovog ogleda višestruk: (i) konstatirati postojanje različitih oblika spolne diskriminacije; (ii) razmotriti pitanje opravdavaju li spolne različitosti spolnu diskriminaciju; (iii) izložiti argumente pro et conra prakse afirmativne akcije u domeni spolne diskriminacije, (iv) braneći sam koncept afirmativne akcije, ukazati na mogući pravac izbjegavanja najtežih prigovora kroz prijedlog umjerene afirmativne akcije. U članku se ukratko konstatira postojanje diskriminacijskih društvenih praksi u formi otvorene i prikrivene diskriminacije te razmatra povijesno-teorijska pozadina spolne diskriminacije i razlozi zbog kojih je takva diskriminacija pogrešna. Nakon razmatranja dvije vrste argumenata u prilog afirmativne akcije - onih koji počivaju na kompenzacijskim i utilitarističkim načelima pravednosti – detaljno se razmatraju ključni prigovori praksi afirmativne akcije. Konačno, oslanjajući se na argumente za i protiv prakse afirmativne akcije, predlaže se razlikovanje između tzv. stroge afirmativne akcije, kojoj odgovara naziv obrnute diskriminacije, i programa umjerene afirmativne akcije, unutar koje se napušta koncept pozitivne ili obrnute diskriminacije. Sažetak kao kratki prikaz sadržaja rada pomoću kojeg se čitatelju omogućuje brzi pregled rada može sadržavati prikaz (i) cilja ili ciljeva rada; u skladu s postavljenim ciljem ili ciljevima (ii) rezultate rada, koja ujedno predstavljaju strukturu rada. U ovom slučaju autorica jasno piše da se u radu (i) konstatira 114 Kritičko mišljenje: Priručnik kritičkog mišljenja, slušanja, čitanja i pisanja