OPTIMIST Intervju
Da li je on bio jedan od rodonačelnika gej
politike identiteta i gej subkulture u oblasti filma?
Ja bih rekao da je Fasbinder nezaobilazno ime u
istoriji gej potkulture i gej filma, ali da je, u isto
vreme, i ime koje izlazi iz usko shvaćenih okvira
formiranja identiteta jer je uvek stvarao priče sa
karakterima i situacijama koje su prikazivale
kompleksnost potrage za autentičnim identitetom koji se prelama kroz mnoge uloge i aspekte,
kako lične tako i društvene, političke, i ekonomske prirode. Fasbinder nije prihvatao svedeni,
usko shvaćeni, politikantski pristup politici identiteta za koji su se zalagali gej aktivisti tokom 70ih i 80-ih godina; njega su zanimali naši brojni
identiteti i njihov dijalog i konflikti, on je video
identitet kao lavirint u kome, tokom života, mi
pokušavamo da pronađemo svoje jastvo, koje
nam, na žalost, uvek izmiče.
Koji biste film izdvojili kao prekretnicu u
karijeri a koji po značaju za gej populaciju i zbog čega?
Piljar iz 1971 godine i, dve godine kasnije, Svi
drugi se zovu Ali, su filmovi koji na mnogo složeniji način nego njegovi rani filmovi spajaju
strategije holivudske melodrame i kritičku analizu Fasbinderove Zapadne Nemačke tog doba
približavajući ga idealu o kome je sanjao i zvao
„nemački holivudski film.“ To je bio film istovremeno lep za gledanje i uživanje i film kritičan
prema stvarnosti u kojoj je nastao i ti su filmovi
otvorili put Fasbinderu koji uskoro postaje poznato i priznato ime na evropskoj pa i svetskoj
filmskoj