LIPANJ | TJEDAN 03 NET

NACIONALNI ENERGETSKI TJEDNIK

Vijesti o radu HEP-a pratite na :: www . hep . hr

FOTO : ENERGO MEDIA

HEP mora završiti izgradnju Bloka C TE Sisak i revitalizaciju HE Zakučac te konačno započeti izgradnju kapitalnih proizvodnih objekata ...

Tomislav Marjanović

tomislav . marjanovic @ croenergo . eu

•• Tomislav Šerić je predsjednikom Uprave HEP-a d . d . imenovan 10 . svibnja 2013 . godine . U intervjuu za HEP-ov vjesnik naglasio je kako je svjestan okolnosti u kojima je preuzeo vođenje HEP-a te da zna što želi od Uprave koja ima jasan cilj i htijenje za postizanje rezultata .

Nadzorni odbor Hrvatske elektroprivrede d . d . na sjednici održanoj 10 . svibnja ove godine , na prijedlog Vlade Republike Hrvatske , opozvao je predsjednika Uprave Zlatka Kovačevića i člana Uprave Rodoljuba Lalića te novim predsjednikom Uprave imenovao Tomislava Šerića , dotadašnjeg člana Uprave , a novim članom Uprave imenovao mr . sc . Pericu Jukića , dotadašnjeg

direktora Sektora za termoelektrane HEP Proizvodnje d . o . o .

Tomislav Šerić , diplomirani inženjer elektrotehnike , rođen je 23 . veljače 1973 . godine . Pri Elektrotehničkom fakultetu , Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku , diplomirao je 1998 . godine , a od 2006 . je nositelj diplome MBA ( Master of Business Administration ), ugledne pariške Škole - Superieure Libre des Sciences Commerciales Appliquees .

Nakon kratkog rada 1999 . u tvrtki Ekspert , gdje je obavljao poslove zaštite na radu specijalista za električne instalacije , 2000 . godine je u tvrtki Siemens radio kao računalni programer razvoja . Od 2000 . do 2005 . bio je privatni poduzetnik , potom je do 2008 . bio menadžer za marketinšku strategiju , programe i procese u T- Mobileu , a do 2009 . direktor u tvrtki Osječki promet i gospodarstvo . Od srpnja 2009 . bio je na čelu Poslovnog inkubatora BIOS u Osijeku , a 23 . veljače 2012 . imenovan je članom

U FOKUSU

ovo su investicijski prioriteti tomislava šerića

Osim provedbe odredbi Trećeg paketa energetskih propisa EU-a , HEP mora završiti izgradnju Bloka C TE Sisak i revitalizaciju HE Zakučac te konačno započeti izgradnju kapitalnih proizvodnih objekata , ponajprije TE Plomin C , nastaviti pripremu HE Ombla te Hidroenergetskog sustava Kosinj / Senj II .

Računa se i na ostale projekte iz Investicijskog plana HEP-a , poput HE Dubrovnik II i HES Sava ( Zagreb na Savi ). Naravno , sve to ne ovisi isključivo o HEP-u .

Uprave HEP-a d . d . za prijenos i distribuciju . Predsjednikom Uprave HEP-a d . d . imenovan je 10 . svibnja 2013 . godine .

Prioritet Uprave je HEP - suvremena i djelotvorna tvrtka , organizirana na načelima korporativnog upravljanja . Preuzmimo najbolju praksu srodnih europskih tvrtki . Svako društvo HEP grupe raspolagat će financijskim sredstvima koja mu pripadaju na gospodarski i stručno opravdani način . Stoga je u vremenu koje je pred nama iznimno važnija zadaća - razgraničenje u financijskom poslovanju ...

Tomislav Šerić je kao član Uprave , prema korporativnim funkcijama i ovlastima , bio zadužen za regulirane mrežne djelatnosti , odnosno prijenos i distribuciju električne energije u smislu optimiranja rada mrežnih sustava te unaprjeđenja tih djelatnosti i trgovanje električnom energijom . Predsjednik je nadzornih odbora HEP Operatora prijenosnog Sustava , HEP Operatora distribucijskog sustava i HEP Opskrbe . Slijedom obveze prilagodbe hrvatskog elektroenergetskog sektora energetskim propisima Europske unije , Šerić je vodio proces pripreme usklađivanja HEP-a s odredbama tzv . Trećeg paketa energetskih propisa Europske unije . Taj proces , započet prije godinu i pol dana kada još nije bio donesen Zakon o tržištu električne energije prilagođen europskim propisima ( donesen u ožujku ove godine ), u završnoj

je fazi . T . Šeriću i Timu koji je obavio taj posao , osim dobrog poznavanja Trećeg paketa , pomogla su iskustva drugih elektroprivrednih tvrtki , između ostalih , u Austriji i Mađarskoj .

" Treći energetski paket je korak dalje u reformi energetskog sektora i tržišta energije , odnosno uređenja hrvatskog energetskog sektora na načelima tržišnog gospodarstva što je pretpostavka za povezivanje s gospodarskim subjektima u EU-u . Najsloženije pitanje HEP-a , a u skladu s obvezama Republike Hrvatske kao članice EU-a , je izdvajanje operatora prijenosnog sustava . Prethodno , za njegovo izdvajanje i certifikaciju , primjenom ITO modela , nužno je uspostaviti nove međusobne odnose i ovlasti nad dijelovima elektroenergetskog sustava . Drugim riječima , jedinstvenim modelom razgraničiti temeljne djelatnosti HEP-a : proizvodnju , prijenos i distribuciju , što se pokušavalo godinama , bezuspješno . Istina , riječ je o zahtjevnoj i opsežnoj

•• Dana 04 . lipnja 2013 . u prostorima EIHP-a , u sklopu programa CROATIA IN THE EU – GROWING TOGETHER , održana je prezentacija instituta i njegovih domaćih , regionalnih i međunarodnih projekata . Na prezentaciji su sudjelovali predstavnici EU medija ( TV , radio , press ) – Die Welt , Kurier , The Times , Svenska Daglabet , te niz ostalih EU radio i press kuća , kao i predstavnici gospodarstva iz Bugarske , Cipra , Njemačke , Danske , Španjolske , Luksemburga , Estonije , Grčke , Finske , Irske , Litve , Italije , Belgije , Portugala , Rumunjske , Slovačke , Češke Republike , Francuske i Mađarske . Na prezentaciji su također prisustvovali visoki predstavnici vlade Republike Hrvatske – ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak , zamjenik ministra zaštite okoliša i prirode Hrvoje Dokoza i načelnica sektora za energetiku Kristina Čelić , te ravnatelj instituta dr . sc . Goran Granić .

U ugodnom okruženju predstavljeni su veliki lokalni , regionalni i međunarodni projekti Energetskog instituta Hrvoje Požar od strane Margarete Zidar , Viktorije Dudjak i Harisa Boke . Nakon predstavljanja energetskog okruženja i izrazitog doprinosa energetskog instituta u tom okruženju , novinarima su odgovarali na pitanja ministar Ivan Vrdoljak te glavni savjetnik instituta Haris Boko . Novinarima i gospodarstvenicima iz gotovo svih zemalja članica EU predstavljene su temeljne smjernice energetskog sektora i njegovog razvoja u Republici Hrvatskoj , čime su otvorena vrata za nove i kvalitetne investicije u energetskom sektoru . Predstavnici gospodarskog sektora EU prepoznali su EIHP kao bitnu kariku u stvaranju pozitivnog poslovnog okruženja , ali i kao potencijalnog partnera prilikom realizacije budućih energetskih projekata . [ T . M .]