4
NACIONALNE VIJESTI
TJEDAN 03 | LIPANJ NET
TOPLINSKA ENERGIJA
Zanimljive odredbe Nacrta prijedloga Zakona
•• Matija Osrečak iz odvjetničkog društva Bardek, Lisac, Mučec, Skoko, Šarolić u nedavnom je newsletter-u toga društva ukazao na zanimljive odredbe Nacrta prijedloga Zakona tržištu toplinske energije, a koje donosimo u nastavku.
Prilikom planiranja( izrade prostornih planova), prednost se daje mrežama za distribuciju toplinske energije pred distributivnim mrežama drugih energenata( pod toplinskom energijom smatra se para, vrela i topla voda). Naime, gdje postoji već razvijena mreža drugog energenta( poput plina), nije za očekivati razvoj paralelnog sustava na toplinsku energiju. Vjerojatnije je da se isti razvija na području gdje ne postoji drugi energent( osim drva i drvnih proizvoda). Stoga, predmetna odredba ima smisla. Ipak, osim ove prednosti pri planiranju, malo toga je rečeno što bi trebalo doprinijeti sigurnosti investicije. Tako primjerice prilikom gradnje novih objekata ne postoji obveza investitora priključiti isti objekt na mrežu za distribuciju toplinske energije( ukoliko ista postoji na tom području), osim u slučaju izgradnje zatvorenog sustava.
Nadalje, uvodi se generalna dužnost lokalnih jedinica podupirati razvoj kogeneracije na OIE. Isto tako određuje se da proizvođač koji koristi OIE može steći status povlaštenog proizvođača toplinske i električne energije. Ipak, ostaje nejasno što isti status donosi( u pogledu toplinske energije) – osigurani otkup ili zagarantiranu cijenu ili nešto treće.
HERA određuje naknadu( tarifu) za djelatnost distribucije toplinske energije koja se obavlja kao javna usluga, dok se cijena opskrbe načelno slobodno ugovara i određuje( postoji iznimka u slučaju monopola na tržištu odnosno do stvarnog otvaranja tržišta).
Konačno, predviđa se postupak te uvjeti za isključenje samostalne uporabne cjeline iz toplinskog sustava čime bi se trebalo doći na kraj dosadašnjim lošim iskustvima( samovolji opskrbljivača i kupaca- slučajevi iz Karlovca) uz posebnu napomenu kako krajnjem kupcu nikako neće biti lako ' izaći iz sustava '. [ T. M.]
Dio građana-potrošača koji žive u teškim uvjetima moraju ostvariti povoljnije uvjete opskrbe...
Tomislav Marjanović tomislav. marjanovic @ croenergo. eu
•• Skorim ulaskom u Europsku uniju, Republika Hrvatska postat će dijelom ambicioznog plana Europske Komisije o izgradnji najvećeg tržišta električne energije koje će spajati 500 milijuna potrošača širom europskog kontinenta.
Razgovarali smo s Ivanom Dominković Cecelja, odvjetnicom iz Odvjetničkog društva Bardek, Lisac, Mušec, Skoko Šarolić d. o. o. o trenutnom stanju i perspektivama hrvatskog tržišta električne energije te napose obnovljivih izvora energije.
TM: Recite nam ukratko, koje su Vaše kompetencije te na koji ste način povezani s tržištem električne energije?
FOTO: ENERGO MEDIA
I. D. Cecelja: Investitori najveći interes pokazuju za VE i SE
INTERVJU Na području OIE, investitori tradicionalno najveći interes pokazuju za vjetroelektrane i sunčane elektrane. Tu su na prvom mjestu zamjerke na račun ograničenja mreže za prihvat vjetroelektrana te kvote kod sunčanih elektrana...
IDC: Savjetujem klijente iz raznih energetskih grana, kako konvencionalnih tako i iz obnovljivih izvora energije i to od strukturiranja projekata, ishođenja dozvola do komunikacije s administrativnim tijelima. Od početka karijere vezana sam za energetski biznis, a također sam imala prilike steći iskustvo od kolega iz europskih ureda povezanih s CMS Reich Rohrwig Hainz GmbH s kojim imamo suradnju. Mogućnost razmjene ideja i iskustva s kolegama koji su već duže u Europskoj uniji pokazala se nezaobilaznom točkom pri pružanju cjelovite usluge našim klijentima. Naime, kroz tu suradnju stekli smo iskustvo u europskom pravu te stoga skori ulazak u Europsku uniju ne doživljavamo kao problematiku nego perspektivu za daljnju poslovnu afirmaciju.
TM: Tržište električne energije u Republici Hrvatskoj formalno je otvoreno 1.1.2008. godine. Kako komentirate sadašnje stvarno stanje te kakva je situacija u državama Europske unije?
IDC: Točna je Vaša konstatacija da se radi o formalnom otvaranju, tj. zakonski je omogućeno potrošačima da slobodno izaberu opskrbljivača električnom energijom. No u praksi je zbog nedostatne konkurencije na tržištu mogućnost potrošača ograničena. Obično volimo zaključiti kako su zemlje Europske unije miljama ispred nas u svakom pogledu, no zanimljivo je istraživanje provedeno od strane Europskog socijalnog i ekonomskog vijeća vezano za zacrtani cilj kojim bi se do 2014. godine trebalo postići efikasno interno energetsko tržište na kojem će svi potrošači moći slobodno birati opskrbljivača električnom energijom i plinom. Smatra se da bi jedinstveno tržište trebalo dovesti do pozitivnih efekata na cijene tih
500
Toliko milijuna potrošača širom europskog kontinenta čini najveće jedinstveno tržište električne energije na svijetu
energe- nata i sustava koji bi slao dinamičke signale o potrebnim investicijama. Nažalost, ni na području Europske unije ovaj sustav nije u potpunosti zaživio. Na tržištima pojedinih zemalja članica pokazali su se neki rezultati u vidu fleksibilnosti te kompetitivnosti cijena koje su ublažile ukupan porast cijena uzrokovan rastom cijena primarnih energenata. Također pomak je uočljiv u korist oligopola, iako još uvijek državnih ili regionalnih, nasuprot prvotnih monopola. Da bi se na području opskrbe električnom energijom pojačala konkurentnost, potrebna je prisutnost dodatnih proizvođača, a tu nije zanemariva činjenica da je u osam od 27 zemalja članica 80 % proizvodnje električne energije u rukama " tradicionalnih " proizvođača.
TM: Kakva je investicijska klima na području proizvodnje električne energije iz OIE? Ističu li investitori na ovom području administrativne prepreke pri razvoju projekata?
IDC: Na području OIE, investitori tradicionalno najveći interes pokazuju za vjetroelektrane i sunčane elektrane. Tu su na prvom mjestu zamjerke na račun ograničenja mreže za prihvat vjetroelektrana te kvote kod sunčanih elektrana. Zamjerke su djelomično na mjestu, ali ne može se reći da se na tome ne radi- primjerice nakon izmjene tarife u 2012. godini, još je dvaput promijenjena kako bi se investitorima olakšalo davanje bankarske garancije. Promjena kriterija za priključenje vjetroelektrana te javna objava kvota za sunčane elektrane bile su dobar pomak naprijed, ali nedostaju dva momenta da bi napredak bio osjetniji, a to je uvažavanje temeljnog racija poslovanja- transparentnost i zadovoljavanje uvjeta za ishođenje financiranja. Kod vjetro i sunčanih elektrana nema financiranja dok nije zagarantiran priključak na mrežu, kod biomase nužno je da je opskrba biomasom osigurana. Sve su to rješivi problemi i primjećujem da se na tome i radi, ali još uvijek smo na razini reagiranja, i to ne prebrzog, na problem, umjesto da ga predviđamo i spriječimo.
TM: Spomenuli ste i nedostatak transparentnosti, što ste pod time mislili?
IDC: Transparentnost pri provođenju onoga što propisi omogućavaju. Brže donošenje odluke pa makar se ponekad pokazala lošom- primjerice pri ažuriranju liste vjetroelektrana koje ulaze u kvotu za priključak, ako su postavljeni rokovi investitorima za ispunjavanje kriterija toga se treba držati inače drugi investitori dobivaju dojam da se nekoga favorizira pa odustaju od investiranja.
Cijeli intervju pročitajte na portalu croenergo. eu.