4
NACIONALNE VIJESTI
TJEDAN 03 | LIPANJ NET
TOPLINSKA ENERGIJA
Zanimljive odredbe Nacrta prijedloga Zakona
•• Matija Osrečak iz odvjetničkog društva Bardek , Lisac , Mučec , Skoko , Šarolić u nedavnom je newsletter-u toga društva ukazao na zanimljive odredbe Nacrta prijedloga Zakona tržištu toplinske energije , a koje donosimo u nastavku .
Prilikom planiranja ( izrade prostornih planova ), prednost se daje mrežama za distribuciju toplinske energije pred distributivnim mrežama drugih energenata ( pod toplinskom energijom smatra se para , vrela i topla voda ). Naime , gdje postoji već razvijena mreža drugog energenta ( poput plina ), nije za očekivati razvoj paralelnog sustava na toplinsku energiju . Vjerojatnije je da se isti razvija na području gdje ne postoji drugi energent ( osim drva i drvnih proizvoda ). Stoga , predmetna odredba ima smisla . Ipak , osim ove prednosti pri planiranju , malo toga je rečeno što bi trebalo doprinijeti sigurnosti investicije . Tako primjerice prilikom gradnje novih objekata ne postoji obveza investitora priključiti isti objekt na mrežu za distribuciju toplinske energije ( ukoliko ista postoji na tom području ), osim u slučaju izgradnje zatvorenog sustava .
Nadalje , uvodi se generalna dužnost lokalnih jedinica podupirati razvoj kogeneracije na OIE . Isto tako određuje se da proizvođač koji koristi OIE može steći status povlaštenog proizvođača toplinske i električne energije . Ipak , ostaje nejasno što isti status donosi ( u pogledu toplinske energije ) – osigurani otkup ili zagarantiranu cijenu ili nešto treće .
HERA određuje naknadu ( tarifu ) za djelatnost distribucije toplinske energije koja se obavlja kao javna usluga , dok se cijena opskrbe načelno slobodno ugovara i određuje ( postoji iznimka u slučaju monopola na tržištu odnosno do stvarnog otvaranja tržišta ).
Konačno , predviđa se postupak te uvjeti za isključenje samostalne uporabne cjeline iz toplinskog sustava čime bi se trebalo doći na kraj dosadašnjim lošim iskustvima ( samovolji opskrbljivača i kupaca - slučajevi iz Karlovca ) uz posebnu napomenu kako krajnjem kupcu nikako neće biti lako ' izaći iz sustava '. [ T . M .]
Dio građana-potrošača koji žive u teškim uvjetima moraju ostvariti povoljnije uvjete opskrbe ...
Tomislav Marjanović tomislav . marjanovic @ croenergo . eu
•• Skorim ulaskom u Europsku uniju , Republika Hrvatska postat će dijelom ambicioznog plana Europske Komisije o izgradnji najvećeg tržišta električne energije koje će spajati 500 milijuna potrošača širom europskog kontinenta .
Razgovarali smo s Ivanom Dominković Cecelja , odvjetnicom iz Odvjetničkog društva Bardek , Lisac , Mušec , Skoko Šarolić d . o . o . o trenutnom stanju i perspektivama hrvatskog tržišta električne energije te napose obnovljivih izvora energije .
TM : Recite nam ukratko , koje su Vaše kompetencije te na koji ste način povezani s tržištem električne energije ?
FOTO : ENERGO MEDIA
I . D . Cecelja : Investitori najveći interes pokazuju za VE i SE
INTERVJU Na području OIE , investitori tradicionalno najveći interes pokazuju za vjetroelektrane i sunčane elektrane . Tu su na prvom mjestu zamjerke na račun ograničenja mreže za prihvat vjetroelektrana te kvote kod sunčanih elektrana ...
IDC : Savjetujem klijente iz raznih energetskih grana , kako konvencionalnih tako i iz obnovljivih izvora energije i to od strukturiranja projekata , ishođenja dozvola do komunikacije s administrativnim tijelima . Od početka karijere vezana sam za energetski biznis , a također sam imala prilike steći iskustvo od kolega iz europskih ureda povezanih s CMS Reich Rohrwig Hainz GmbH s kojim imamo suradnju . Mogućnost razmjene ideja i iskustva s kolegama koji su već duže u Europskoj uniji pokazala se nezaobilaznom točkom pri pružanju cjelovite usluge našim klijentima . Naime , kroz tu suradnju stekli smo iskustvo u europskom pravu te stoga skori ulazak u Europsku uniju ne doživljavamo kao problematiku nego perspektivu za daljnju poslovnu afirmaciju .
TM : Tržište električne energije u Republici Hrvatskoj formalno je otvoreno 1.1.2008 . godine . Kako komentirate sadašnje stvarno stanje te kakva je situacija u državama Europske unije ?
IDC : Točna je Vaša konstatacija da se radi o formalnom otvaranju , tj . zakonski je omogućeno potrošačima da slobodno izaberu opskrbljivača električnom energijom . No u praksi je zbog nedostatne konkurencije na tržištu mogućnost potrošača ograničena . Obično volimo zaključiti kako su zemlje Europske unije miljama ispred nas u svakom pogledu , no zanimljivo je istraživanje provedeno od strane Europskog socijalnog i ekonomskog vijeća vezano za zacrtani cilj kojim bi se do 2014 . godine trebalo postići efikasno interno energetsko tržište na kojem će svi potrošači moći slobodno birati opskrbljivača električnom energijom i plinom . Smatra se da bi jedinstveno tržište trebalo dovesti do pozitivnih efekata na cijene tih
500
Toliko milijuna potrošača širom europskog kontinenta čini najveće jedinstveno tržište električne energije na svijetu
energe- nata i sustava koji bi slao dinamičke signale o potrebnim investicijama . Nažalost , ni na području Europske unije ovaj sustav nije u potpunosti zaživio . Na tržištima pojedinih zemalja članica pokazali su se neki rezultati u vidu fleksibilnosti te kompetitivnosti cijena koje su ublažile ukupan porast cijena uzrokovan rastom cijena primarnih energenata . Također pomak je uočljiv u korist oligopola , iako još uvijek državnih ili regionalnih , nasuprot prvotnih monopola . Da bi se na području opskrbe električnom energijom pojačala konkurentnost , potrebna je prisutnost dodatnih proizvođača , a tu nije zanemariva činjenica da je u osam od 27 zemalja članica 80 % proizvodnje električne energije u rukama " tradicionalnih " proizvođača .
TM : Kakva je investicijska klima na području proizvodnje električne energije iz OIE ? Ističu li investitori na ovom području administrativne prepreke pri razvoju projekata ?
IDC : Na području OIE , investitori tradicionalno najveći interes pokazuju za vjetroelektrane i sunčane elektrane . Tu su na prvom mjestu zamjerke na račun ograničenja mreže za prihvat vjetroelektrana te kvote kod sunčanih elektrana . Zamjerke su djelomično na mjestu , ali ne može se reći da se na tome ne radi - primjerice nakon izmjene tarife u 2012 . godini , još je dvaput promijenjena kako bi se investitorima olakšalo davanje bankarske garancije . Promjena kriterija za priključenje vjetroelektrana te javna objava kvota za sunčane elektrane bile su dobar pomak naprijed , ali nedostaju dva momenta da bi napredak bio osjetniji , a to je uvažavanje temeljnog racija poslovanja - transparentnost i zadovoljavanje uvjeta za ishođenje financiranja . Kod vjetro i sunčanih elektrana nema financiranja dok nije zagarantiran priključak na mrežu , kod biomase nužno je da je opskrba biomasom osigurana . Sve su to rješivi problemi i primjećujem da se na tome i radi , ali još uvijek smo na razini reagiranja , i to ne prebrzog , na problem , umjesto da ga predviđamo i spriječimo .
TM : Spomenuli ste i nedostatak transparentnosti , što ste pod time mislili ?
IDC : Transparentnost pri provođenju onoga što propisi omogućavaju . Brže donošenje odluke pa makar se ponekad pokazala lošom - primjerice pri ažuriranju liste vjetroelektrana koje ulaze u kvotu za priključak , ako su postavljeni rokovi investitorima za ispunjavanje kriterija toga se treba držati inače drugi investitori dobivaju dojam da se nekoga favorizira pa odustaju od investiranja .
Cijeli intervju pročitajte na portalu croenergo . eu .