SVIBANJ | TJEDAN 02 NET |
NEWS NACIONALNI ENERGETSKI TJEDNIK
|
Novosti iz svijeta energetike pratite na : www . croenergo . eu |
3 |
•• OMV je prodao oko 9 % svog udjela u plinovodu Nabucco International GmbH GDF Suez-u , jednoj od najvećih francuskih elektroenergetskih kompanija , navodi se u priopćenju za medije . |
Ova transakcija uslijedila je nedugo nakon što je OMV od RWE preuzeo udjele u projektu |
Nabucco . Zaključenje transakcije očekuje se u drugoj polovici 2013 . godine .
Gerhard Roiss , glavni izvršni direktor OMV-a , ovim je povodom izjavio : " Ulazak GDF Suez-a u Nabucco West velika je prekretnica u razvoju ovog projekta . Transakcija je dokaz da smo na pravom putu u osiguravanju
|
više plina iz novih izvora za Europu . Ove godine svjedočili smo znatnom napretku projekta Nabucco West . Uz novog europskog partnera osnažili smo našu priču te se veselimo predstojećoj odluci konzorcija Shah Deniz II oko rute za isporuku plina u Europu ".
Ulazak francuskog partnera je
|
jasan znak paneuropske podloge za Nabucco West koja trenutno uključuje bugarski BEH , turski BOTAS , mađarski FGSZ , francuski GDF SUEZ , austrijski OMV i rumunjski Transgaz .
GDF SUEZ i OMV nisu otkrili iznos transakcije kao ni ostale uvjete kupovine udjela u projektu Nabucco West . [ M . P .]
|
||
EU Želimo li jeftinu i " prljavu " energiju ? |
FOTO : MEDIA SERVIS |
•• Čelnici Europske unije su složni u mišljenju da bi energenti trebali biti jeftiniji . Ali je pitanje - kako ? Europa potiče ekološku - dakle i skuplju energiju , pa je pitanje : želimo li jeftinu i " prljavu " energiju ?
Na sastanku na vrhu Europske unije ove srijede ( 22.5 .) se opet postavilo pitanje , kako energiju u Europi učiniti jeftinijom . Poticaj za raspravu je došao i od lobističke skupine " Buisness Europe " koja ukazuje kako su proizvodi iz Europe skuplji na svjetskom tržištu jer američki ili proizvođači sa Dalekog istoka , plaćaju mnogo manje za potrošenu struju ili plin . Tako je i premijer Luksemburga Jean-Claude Juncker podsjetio kako je cijena plina u SAD tek četvrtina onog što ga plaćaju Europljani . Jedan od glavnih razloga jest i sve raširenija tehnologija istiskivanja plina iz podzemlja , takozvani " Fracking ". No problem jest što se u tom postupku pod zemlju pumpaju različite kemikalije - i zapravo nitko nije siguran , kako će se to konačno odraziti na , na primjer , podzemne vode . Na cijenu energije u Europi , podsjetio je europski povjerenik za energiju Günther Oettinger , utječu i poticaji koji se daju za obnovljive izvore energije , poput vjetra , sunca ili vode . Takvi izvori su i dalje skuplji od konvencionalnih , ali se
|
teži do 2020 . čak petinu potrebe pokriti iz takvih izvora . Povrh toga Europa se obvezala i na redukciju emisije ugljičnog dioksida tako da je sve više tereta na one koji tu energiju i troše . S druge strane , već i sam spomen da bi energenti trebali biti jeftiniji - pa čak i ako će više zagađivati okoliš , stranku Zelenih i njenu zastupnicu u Europskom parlamentu Rebeccu Harms tjera na barikade protiv " takvih fosila koji žele okrenuti kotač energetske politike unazad ". Kad kaže " fosil " ova zastupnica misli na europskog povjerenika za industriju Antonia Tajanija koji se , uoči ovog summita , izjasnio protiv novih ciljeva za zaštitu klime jer bi to " europskoj industriji stvorilo veće troškove ". Povjerenik za energiju Oettinger utoliko pokušava spojiti - nespojivo . S jedne strane , zaštitnike okoliša uvjerava kako " neće biti nikakve nove promjene energetske politike u Europskoj uniji " i kako će se i dalje poticati ekološki izvori , ali u istom dahu dodaje i kako " moramo željeti da se u Europi i dalje proizvodi čelik i aluminij , ali i keramika , industrijski tekstil i kemijski proizvodi " i kako , da bi cijena tih proizvoda bila konkurentna na tržištu , cijena energenata mora biti niža . Kako postići i jedno i drugo , povjerenik za energiju jedva može dati odgovor , ali ne isključuje mogućnost |
niti da veći teret onda padne na domaćinstva i građane jer , kako objašnjava povjerenik , " i oni , kao zaposlenici , žive od tog gospodarskog razvoja ". Zapravo i predsjednik Luksemburga Juncker , iako sklon interesima industrije , upozorava kako će " gospodarska kriza proći , ali promjena klime se neće samo tako moći zaustaviti " i kako se " zaštita okoliša ne može žrtvovati na oltaru gospodarskog rasta ". Utoliko dvojba - jeftinija energija ili okoliš - nipošto nije riješena i povjerenik za energiju je zadužen izraditi detaljno izvješće o cijeni energenata i njihovom utjecaju na gospodarstvo u svim zemljama Europske unije .
Isto tako , Oettinger mora dati odgovor , kako uopće provesti investicije u europsku dalekovodnu mrežu kako bi se onda moglo i proizvoditi više energije u područjima gdje ima više sunca , vjetra ili energije mora i vode da bi se ta energija transportirala do svih korisnika . Već i to su veoma teška pitanja za čije odgovore povjerenik ima vremena do kraja sljedeće godine . U međuvremenu je dogovoreno da će i Europa početi oprezno eksperimentirati sa crpljenjem plina iz zemlje novim metodama za što su , kako Oettinger izjavljuje , prije svega zainteresirane Poljska , Velika Britanija , ali i Ukrajina .
|
|
Rasprava o monopolu nad izvozom je već neko vrijeme aktualna ...
Tomislav Marjanović
tomislav . marjanovic @ croenergo . eu
•• Ruski energetski div Gazprom dobiva konkurenciju . Drugi ruski proizvođači plina probijaju se na svjetsko tržište . Zemni ili prirodni plin povećava konkurentnost i mogao bi sniziti cijene , piše njemački list Deutsche Welle .
Još uvijek Gazprom ima tu privilegiju da kao jedini prodavač isporučuje ruski plin širom svijeta . Ali to bi se moglo uskoro
|
promijeniti - i to dovođenjem zemnog ili prirodnog plina u tečno stanje . Prilikom transporta tog goriva , postojeća mreža plinovoda od Gazproma više ne igra nikakvu ulogu . Naime , kupce je moguće snabdjevati tim gorivom i brodovima . Zbog toga bi , prije svega u Aziji Gazpromov monopol mogao biti razbijen , što bi moglo imati za posljedicu i promjene po pitanju cijene plina . Nadležno Ministarstvo energije u Moskvi već radi na izradi novih odredbi za izvoz . Time i druge ruske firme trebaju dobiti dozvolu za izvoz tečnog prirodnog plina . Dva velika poduzeća - Novatek i Rosneft |
su već spremna za izvoz . Naftna kompanija Rosneft je baš kao i Gazprom u državnom vlasništvu . Ali i privatno poduzeće Novatek može računati na podršku države . Jer njegovi vlasnici su tijesno povezani s predsjednikom Vladimirom Putinom .
Rasprava o monopolu nad izvozom je već neko vrijeme aktualna . Još je 2010 . Gazprom potpisao ugovor sa Novatekom koji se odnosi na poluotok Jamal , gde je otkriveno 11 polja zemnog plina i 15 polja kondenzata nafte i plina . Tim ugovorom Novatek može izvoziti zemni plin u Aziju . Novatek
|
za to plaća Gazpromu proviziju u visini od otprilike dva do pet posto od prihoda prodaje .
Prije nekoliko mjeseci Novatek je u borbi protiv monopola Gazproma dobio neočekivanu podršku . Igor Sečin , utjecajni predsjednik Rosnefta , izjavio je kako Gazprom neće imati velike gubitke ako drugi ruski ponuđači budu mogli izvoziti zemni plin u azijsku regiju .
Do sada državno poduzeće Rosneft nije imalo projekte na području tečnog plina . Ali nedavno je dobilo 40 licenci za korištenje površina kontinenta pokrivenih morem , za koje
|
se pretpostavlja da su bogate zemnim plinom . Sečin zato sada predlaže liberalizaciju izvoza tečnog plina iz tih područja u Rusiji .
Dmitrij Černjadev , stručnjak za energiju , smatra da bi ukidanje monopola moglo uslijediti postepeno i kako bi time bili smanjeni rizici za Gazprom . I dok bi Azija uskoro mogla postati regijom za poslovanje novih ponuđača , Europa bi ostala glavno područje izvoza Gazproma . " Vlasti pretendiraju toj varijanti , jer strahuju da bi dozvola za izvoz tečnog prirodnog plina u Europu mogla stvoriti nepotreban pritisak na
|
konkurenciju na europskom tržištu i time još više sniziti cijene ", objašnjava Černjadev .
Stručnjaci polaze od toga da Gazprom na duže staze mora u potpunosti promijeniti svoju strategiju . Dosadašnji model poslovanja s dugoročnim ugovorima i vezivanjem cijene plina za cijenu nafte bit će preispitan . Sergej Pikin , direktor Zaklade za energetski razvoj smatra da će Gazprom morati nešto promijeniti i u vezi s europskim kupcima . " Koncern mora postati fleksibilniji , u suprotnom postoji opasnost da vrlo brzo izgubi značajan udio na tržištu ", upozorava taj stručnjak . [ D . W .]
|