SVIBANJ | TJEDAN 02 NET |
NEWS NACIONALNI ENERGETSKI TJEDNIK
|
Novosti iz svijeta energetike pratite na: www. croenergo. eu |
3 |
•• OMV je prodao oko 9 % svog udjela u plinovodu Nabucco International GmbH GDF Suez-u, jednoj od najvećih francuskih elektroenergetskih kompanija, navodi se u priopćenju za medije. |
Ova transakcija uslijedila je nedugo nakon što je OMV od RWE preuzeo udjele u projektu |
Nabucco. Zaključenje transakcije očekuje se u drugoj polovici 2013. godine.
Gerhard Roiss, glavni izvršni direktor OMV-a, ovim je povodom izjavio: " Ulazak GDF Suez-a u Nabucco West velika je prekretnica u razvoju ovog projekta. Transakcija je dokaz da smo na pravom putu u osiguravanju
|
više plina iz novih izvora za Europu. Ove godine svjedočili smo znatnom napretku projekta Nabucco West. Uz novog europskog partnera osnažili smo našu priču te se veselimo predstojećoj odluci konzorcija Shah Deniz II oko rute za isporuku plina u Europu ".
Ulazak francuskog partnera je
|
jasan znak paneuropske podloge za Nabucco West koja trenutno uključuje bugarski BEH, turski BOTAS, mađarski FGSZ, francuski GDF SUEZ, austrijski OMV i rumunjski Transgaz.
GDF SUEZ i OMV nisu otkrili iznos transakcije kao ni ostale uvjete kupovine udjela u projektu Nabucco West. [ M. P.]
|
||
EU Želimo li jeftinu i " prljavu " energiju? |
FOTO: MEDIA SERVIS |
•• Čelnici Europske unije su složni u mišljenju da bi energenti trebali biti jeftiniji. Ali je pitanje- kako? Europa potiče ekološku- dakle i skuplju energiju, pa je pitanje: želimo li jeftinu i " prljavu " energiju?
Na sastanku na vrhu Europske unije ove srijede( 22.5.) se opet postavilo pitanje, kako energiju u Europi učiniti jeftinijom. Poticaj za raspravu je došao i od lobističke skupine " Buisness Europe " koja ukazuje kako su proizvodi iz Europe skuplji na svjetskom tržištu jer američki ili proizvođači sa Dalekog istoka, plaćaju mnogo manje za potrošenu struju ili plin. Tako je i premijer Luksemburga Jean-Claude Juncker podsjetio kako je cijena plina u SAD tek četvrtina onog što ga plaćaju Europljani. Jedan od glavnih razloga jest i sve raširenija tehnologija istiskivanja plina iz podzemlja, takozvani " Fracking ". No problem jest što se u tom postupku pod zemlju pumpaju različite kemikalije- i zapravo nitko nije siguran, kako će se to konačno odraziti na, na primjer, podzemne vode. Na cijenu energije u Europi, podsjetio je europski povjerenik za energiju Günther Oettinger, utječu i poticaji koji se daju za obnovljive izvore energije, poput vjetra, sunca ili vode. Takvi izvori su i dalje skuplji od konvencionalnih, ali se
|
teži do 2020. čak petinu potrebe pokriti iz takvih izvora. Povrh toga Europa se obvezala i na redukciju emisije ugljičnog dioksida tako da je sve više tereta na one koji tu energiju i troše. S druge strane, već i sam spomen da bi energenti trebali biti jeftiniji- pa čak i ako će više zagađivati okoliš, stranku Zelenih i njenu zastupnicu u Europskom parlamentu Rebeccu Harms tjera na barikade protiv " takvih fosila koji žele okrenuti kotač energetske politike unazad ". Kad kaže " fosil " ova zastupnica misli na europskog povjerenika za industriju Antonia Tajanija koji se, uoči ovog summita, izjasnio protiv novih ciljeva za zaštitu klime jer bi to " europskoj industriji stvorilo veće troškove ". Povjerenik za energiju Oettinger utoliko pokušava spojiti- nespojivo. S jedne strane, zaštitnike okoliša uvjerava kako " neće biti nikakve nove promjene energetske politike u Europskoj uniji " i kako će se i dalje poticati ekološki izvori, ali u istom dahu dodaje i kako " moramo željeti da se u Europi i dalje proizvodi čelik i aluminij, ali i keramika, industrijski tekstil i kemijski proizvodi " i kako, da bi cijena tih proizvoda bila konkurentna na tržištu, cijena energenata mora biti niža. Kako postići i jedno i drugo, povjerenik za energiju jedva može dati odgovor, ali ne isključuje mogućnost |
niti da veći teret onda padne na domaćinstva i građane jer, kako objašnjava povjerenik, " i oni, kao zaposlenici, žive od tog gospodarskog razvoja ". Zapravo i predsjednik Luksemburga Juncker, iako sklon interesima industrije, upozorava kako će " gospodarska kriza proći, ali promjena klime se neće samo tako moći zaustaviti " i kako se " zaštita okoliša ne može žrtvovati na oltaru gospodarskog rasta ". Utoliko dvojba- jeftinija energija ili okoliš- nipošto nije riješena i povjerenik za energiju je zadužen izraditi detaljno izvješće o cijeni energenata i njihovom utjecaju na gospodarstvo u svim zemljama Europske unije.
Isto tako, Oettinger mora dati odgovor, kako uopće provesti investicije u europsku dalekovodnu mrežu kako bi se onda moglo i proizvoditi više energije u područjima gdje ima više sunca, vjetra ili energije mora i vode da bi se ta energija transportirala do svih korisnika. Već i to su veoma teška pitanja za čije odgovore povjerenik ima vremena do kraja sljedeće godine. U međuvremenu je dogovoreno da će i Europa početi oprezno eksperimentirati sa crpljenjem plina iz zemlje novim metodama za što su, kako Oettinger izjavljuje, prije svega zainteresirane Poljska, Velika Britanija, ali i Ukrajina.
|
|
Rasprava o monopolu nad izvozom je već neko vrijeme aktualna...
Tomislav Marjanović
tomislav. marjanovic @ croenergo. eu
•• Ruski energetski div Gazprom dobiva konkurenciju. Drugi ruski proizvođači plina probijaju se na svjetsko tržište. Zemni ili prirodni plin povećava konkurentnost i mogao bi sniziti cijene, piše njemački list Deutsche Welle.
Još uvijek Gazprom ima tu privilegiju da kao jedini prodavač isporučuje ruski plin širom svijeta. Ali to bi se moglo uskoro
|
promijeniti- i to dovođenjem zemnog ili prirodnog plina u tečno stanje. Prilikom transporta tog goriva, postojeća mreža plinovoda od Gazproma više ne igra nikakvu ulogu. Naime, kupce je moguće snabdjevati tim gorivom i brodovima. Zbog toga bi, prije svega u Aziji Gazpromov monopol mogao biti razbijen, što bi moglo imati za posljedicu i promjene po pitanju cijene plina. Nadležno Ministarstvo energije u Moskvi već radi na izradi novih odredbi za izvoz. Time i druge ruske firme trebaju dobiti dozvolu za izvoz tečnog prirodnog plina. Dva velika poduzeća- Novatek i Rosneft |
su već spremna za izvoz. Naftna kompanija Rosneft je baš kao i Gazprom u državnom vlasništvu. Ali i privatno poduzeće Novatek može računati na podršku države. Jer njegovi vlasnici su tijesno povezani s predsjednikom Vladimirom Putinom.
Rasprava o monopolu nad izvozom je već neko vrijeme aktualna. Još je 2010. Gazprom potpisao ugovor sa Novatekom koji se odnosi na poluotok Jamal, gde je otkriveno 11 polja zemnog plina i 15 polja kondenzata nafte i plina. Tim ugovorom Novatek može izvoziti zemni plin u Aziju. Novatek
|
za to plaća Gazpromu proviziju u visini od otprilike dva do pet posto od prihoda prodaje.
Prije nekoliko mjeseci Novatek je u borbi protiv monopola Gazproma dobio neočekivanu podršku. Igor Sečin, utjecajni predsjednik Rosnefta, izjavio je kako Gazprom neće imati velike gubitke ako drugi ruski ponuđači budu mogli izvoziti zemni plin u azijsku regiju.
Do sada državno poduzeće Rosneft nije imalo projekte na području tečnog plina. Ali nedavno je dobilo 40 licenci za korištenje površina kontinenta pokrivenih morem, za koje
|
se pretpostavlja da su bogate zemnim plinom. Sečin zato sada predlaže liberalizaciju izvoza tečnog plina iz tih područja u Rusiji.
Dmitrij Černjadev, stručnjak za energiju, smatra da bi ukidanje monopola moglo uslijediti postepeno i kako bi time bili smanjeni rizici za Gazprom. I dok bi Azija uskoro mogla postati regijom za poslovanje novih ponuđača, Europa bi ostala glavno područje izvoza Gazproma. " Vlasti pretendiraju toj varijanti, jer strahuju da bi dozvola za izvoz tečnog prirodnog plina u Europu mogla stvoriti nepotreban pritisak na
|
konkurenciju na europskom tržištu i time još više sniziti cijene ", objašnjava Černjadev.
Stručnjaci polaze od toga da Gazprom na duže staze mora u potpunosti promijeniti svoju strategiju. Dosadašnji model poslovanja s dugoročnim ugovorima i vezivanjem cijene plina za cijenu nafte bit će preispitan. Sergej Pikin, direktor Zaklade za energetski razvoj smatra da će Gazprom morati nešto promijeniti i u vezi s europskim kupcima. " Koncern mora postati fleksibilniji, u suprotnom postoji opasnost da vrlo brzo izgubi značajan udio na tržištu ", upozorava taj stručnjak. [ D. W.]
|