FOTO : ENERGO MEDIA

Usporedo sa padom proizvodnje u rudarstvu i vađenju te prerađivačkoj industriji , u ožujku je zabilježen porast ukupnih zaliha gotovih proizvoda u industriji i to za 1,4 % u odnosu na isti mjesec prošle godine ...

Tomislav Marjanović

tomislav . marjanovic @ croenergo . eu

•• Industrijska proizvodnja bila je u ožujku ove godine veća za 0,8 % u odnosu na isti mjesec prošle godine . Rezultat je to primarno povećanja proizvodnje u opskrbi električnom energijom , plinom , parom i klimatizacijom ( 20,7 %). Međutim , na to je povećanje uglavnom utjecala niska baza , dok je na smanjenu dinamiku rasta znatno utjecao pad proizvodnje u rudarstvu i vađenju te u prerađivačkoj industriji , najnoviji su podaci dostupni u publikaciji Hrvatske gospodarske komore pod nazivom ' Gospodarska kretanja 2013 .'.

Unutar prerađivačke industrije godišnji pad proizvodnje u ožujku , bilježi se u 13 od 24 grane pri čemu je najveći negativan utjecaj imalo smanjenje proizvodnje ostalih prijevoznih sredstava ( -56 %) i proizvodnje prehrambenih proizvoda ( -7,1 %). Najduži trend godišnjeg pada bilježe proizvodnja papira ( deset mjeseci ), proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava ( sedam mjeseci ) i proizvodnja odjeće ( pet mjeseci ).

Istodobno je u 11 grana prerađivačke industrije zabilježen

rast proizvodnje na godišnjoj razini . Pritom je najznačajniji pozitivan utjecaj imalo povećanje proizvodnje gotovih metalnih proizvoda ( 27,6 %, uglavnom proizvodi koji se koriste u graditeljstvu ) i proizvodnje osnovnih farmaceutskih proizvoda i pripravaka ( 38 %, u zadnjih godinu dana uglavnom visoke stope rasta ).

Usporedo sa padom proizvodnje u rudarstvu i vađenju te prerađivačkoj industriji , u ožujku je zabilježen porast ukupnih zaliha gotovih proizvoda u industriji i to za 1,4 % u odnosu na isti mjesec prošle godine . Ipak , takva kretanja najvećim su dijelom determinirana , kao i u posljednje dvije godine , izrazito oscilatornim kretanjima zaliha farmaceutskih proizvoda i pripravaka . Konkretno , u ožujku ove godine zalihe su farmaceutskih proizvoda bile 112,6 % veće u odnosu na ožujak prošle godine , a da nije bilo spomenutog rasta , ukupne zalihe bile bi manje .

Uslijed povećanja proizvodnje u siječnju i ožujku ( veljača pad od 3 %), industrijska je proizvodnja u prvom tromjesečju ove godine bila veća na godišnjoj razini za 0,9 %, što je uz pad broja zaposlenih od 5,8 % rezultiralo povećanjem proizvodnosti rada u industriji od 6,9 %. Prema ( kalendarski prilagođenim ) podacima Eurostata , industrijska proizvodnja EU već šest mjeseci bilježi kontinuirani pad na godišnjoj razini , a u veljači je proizvodnja bila manja za 1,7 % u odnosu na isti mjesec prošle godine . Prema dostupnim podacima , u 16 zemalja

od ukupno 22 , zabilježen je pad proizvodnje s time da u Češkoj , Njemačkoj , Grčkoj , Španjolskoj , Francuskoj , Italiji , Poljskoj , Portugalu , Finskoj i Ujedinjenoj Kraljevini taj pad znači nastavak negativnog trenda . Usporedo sa padom proizvodnje u Europskoj uniji , rastu proizvođačke cijene , ali sporijom dinamikom u odnosu na prethodne dvije godine , pa su tako proizvođačke cijene u ožujku ove godine bile 0,4 % veće na godišnjoj razini naspram ožujka 2012 . godine kada su bile 3,5 % veće , odnosno ožujka 2011 . godine kada su bile 6,5 % veće . Do povećanja cijena došlo je uslijed povećanja cijena na domaćem tržištu , dok je na nedomaćem tržištu zabilježen pad proizvođačkih cijena .

Osnovni agregati cijena : Cijene naftnih derivata su nakon dužeg vremena imale negativan doprinos godišnjoj inflaciji

Inflatorna krivulja se ublažava : u ožujku je godišnja inflacija realizirana na razini od 3,7 %, najniže od srpnja prošle godine . Razlog tome je nestanak inflatornih pritisaka koji su proizlazili iz baznog efekta temeljem povećanja osnovne stope PDVa u ožujku prošle godine te pad cijena nafte odnosno naftnih derivata . Naime , cijene naftnih derivata su nakon dužeg vremena imale negativan doprinos godišnjoj inflaciji , smanjivši se na godišnjoj razini ( lož ulja za 5,1 %; goriva i maziva za automobile za 0,5 %). Osnovni inflatorni pritisci ostaju administrativne cijene vezane uz usluge

stanovanja koje su značajno povećane u svibnju prošle godine : u ožujku su ove cijene činile čak 55 % godišnje inflacije ( pritom samo električna energija 31 %, a plin 17 %). Uz to , ostaju i neelastične cijene hrane kao važan izvor inflacije , koje su ove godine više ( 4,5 %) zbog loših prošlogodišnjih agrometeroloških uvjeta te ukidanja nulte stope PDV-a početkom godine . Bez cijena energije i hrane , godišnji rast indeksa potrošačkih cijena iznosio je tek 1,3 %, što je manje nego prethodna dva mjeseca . U okolnostima izostanka oporavka potražnje , od svibnja nadalje ( kada će nestati i drugi snažni bazni efekt vezan uz prošlogodišnji rast cijena električne energije i plina ) očekujemo još značajnije sniženje godišnje stope inflacije . Zbog skorašnjeg pristupanja Hrvatske Europskoj uniji , od početka ove godine Eurostat objavljuje i harmonizirani indeks potrošačkih cijena za Hrvatsku koji je usporediv s ostalim zemljama članicama . On je nešto niži od indeksa potrošačkih cijena i iznosi 3,4 % za ožujak . Kada se ovaj indeks usporedi sa članicama EU , Hrvatska trenutno ima treću najvišu razinu inflacije , odmah iza Rumunjske i Estonije . Inače , na području skupine zemalja EU i eurozone inflacija se kreće opadajućim trendom još od kraja 2011 . godine te je u ožujku realizirana na razini od 1,9 % ( EU ) odnosno 1,7 % ( eurozona ), najnižim razinama od sredine 2010 . godine . Treba još naglasiti i kako je Grčka , zemlja u najdubljoj krizi u eurozoni , u ožujku ušla u deflaciju ( -0,2 %).