FOTO: ENERGO MEDIA

Usporedo sa padom proizvodnje u rudarstvu i vađenju te prerađivačkoj industriji, u ožujku je zabilježen porast ukupnih zaliha gotovih proizvoda u industriji i to za 1,4 % u odnosu na isti mjesec prošle godine...

Tomislav Marjanović

tomislav. marjanovic @ croenergo. eu

•• Industrijska proizvodnja bila je u ožujku ove godine veća za 0,8 % u odnosu na isti mjesec prošle godine. Rezultat je to primarno povećanja proizvodnje u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom( 20,7 %). Međutim, na to je povećanje uglavnom utjecala niska baza, dok je na smanjenu dinamiku rasta znatno utjecao pad proizvodnje u rudarstvu i vađenju te u prerađivačkoj industriji, najnoviji su podaci dostupni u publikaciji Hrvatske gospodarske komore pod nazivom ' Gospodarska kretanja 2013.'.

Unutar prerađivačke industrije godišnji pad proizvodnje u ožujku, bilježi se u 13 od 24 grane pri čemu je najveći negativan utjecaj imalo smanjenje proizvodnje ostalih prijevoznih sredstava(-56 %) i proizvodnje prehrambenih proizvoda(-7,1 %). Najduži trend godišnjeg pada bilježe proizvodnja papira( deset mjeseci), proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava( sedam mjeseci) i proizvodnja odjeće( pet mjeseci).

Istodobno je u 11 grana prerađivačke industrije zabilježen

rast proizvodnje na godišnjoj razini. Pritom je najznačajniji pozitivan utjecaj imalo povećanje proizvodnje gotovih metalnih proizvoda( 27,6 %, uglavnom proizvodi koji se koriste u graditeljstvu) i proizvodnje osnovnih farmaceutskih proizvoda i pripravaka( 38 %, u zadnjih godinu dana uglavnom visoke stope rasta).

Usporedo sa padom proizvodnje u rudarstvu i vađenju te prerađivačkoj industriji, u ožujku je zabilježen porast ukupnih zaliha gotovih proizvoda u industriji i to za 1,4 % u odnosu na isti mjesec prošle godine. Ipak, takva kretanja najvećim su dijelom determinirana, kao i u posljednje dvije godine, izrazito oscilatornim kretanjima zaliha farmaceutskih proizvoda i pripravaka. Konkretno, u ožujku ove godine zalihe su farmaceutskih proizvoda bile 112,6 % veće u odnosu na ožujak prošle godine, a da nije bilo spomenutog rasta, ukupne zalihe bile bi manje.

Uslijed povećanja proizvodnje u siječnju i ožujku( veljača pad od 3 %), industrijska je proizvodnja u prvom tromjesečju ove godine bila veća na godišnjoj razini za 0,9 %, što je uz pad broja zaposlenih od 5,8 % rezultiralo povećanjem proizvodnosti rada u industriji od 6,9 %. Prema( kalendarski prilagođenim) podacima Eurostata, industrijska proizvodnja EU već šest mjeseci bilježi kontinuirani pad na godišnjoj razini, a u veljači je proizvodnja bila manja za 1,7 % u odnosu na isti mjesec prošle godine. Prema dostupnim podacima, u 16 zemalja

od ukupno 22, zabilježen je pad proizvodnje s time da u Češkoj, Njemačkoj, Grčkoj, Španjolskoj, Francuskoj, Italiji, Poljskoj, Portugalu, Finskoj i Ujedinjenoj Kraljevini taj pad znači nastavak negativnog trenda. Usporedo sa padom proizvodnje u Europskoj uniji, rastu proizvođačke cijene, ali sporijom dinamikom u odnosu na prethodne dvije godine, pa su tako proizvođačke cijene u ožujku ove godine bile 0,4 % veće na godišnjoj razini naspram ožujka 2012. godine kada su bile 3,5 % veće, odnosno ožujka 2011. godine kada su bile 6,5 % veće. Do povećanja cijena došlo je uslijed povećanja cijena na domaćem tržištu, dok je na nedomaćem tržištu zabilježen pad proizvođačkih cijena.

Osnovni agregati cijena: Cijene naftnih derivata su nakon dužeg vremena imale negativan doprinos godišnjoj inflaciji

Inflatorna krivulja se ublažava: u ožujku je godišnja inflacija realizirana na razini od 3,7 %, najniže od srpnja prošle godine. Razlog tome je nestanak inflatornih pritisaka koji su proizlazili iz baznog efekta temeljem povećanja osnovne stope PDVa u ožujku prošle godine te pad cijena nafte odnosno naftnih derivata. Naime, cijene naftnih derivata su nakon dužeg vremena imale negativan doprinos godišnjoj inflaciji, smanjivši se na godišnjoj razini( lož ulja za 5,1 %; goriva i maziva za automobile za 0,5 %). Osnovni inflatorni pritisci ostaju administrativne cijene vezane uz usluge

stanovanja koje su značajno povećane u svibnju prošle godine: u ožujku su ove cijene činile čak 55 % godišnje inflacije( pritom samo električna energija 31 %, a plin 17 %). Uz to, ostaju i neelastične cijene hrane kao važan izvor inflacije, koje su ove godine više( 4,5 %) zbog loših prošlogodišnjih agrometeroloških uvjeta te ukidanja nulte stope PDV-a početkom godine. Bez cijena energije i hrane, godišnji rast indeksa potrošačkih cijena iznosio je tek 1,3 %, što je manje nego prethodna dva mjeseca. U okolnostima izostanka oporavka potražnje, od svibnja nadalje( kada će nestati i drugi snažni bazni efekt vezan uz prošlogodišnji rast cijena električne energije i plina) očekujemo još značajnije sniženje godišnje stope inflacije. Zbog skorašnjeg pristupanja Hrvatske Europskoj uniji, od početka ove godine Eurostat objavljuje i harmonizirani indeks potrošačkih cijena za Hrvatsku koji je usporediv s ostalim zemljama članicama. On je nešto niži od indeksa potrošačkih cijena i iznosi 3,4 % za ožujak. Kada se ovaj indeks usporedi sa članicama EU, Hrvatska trenutno ima treću najvišu razinu inflacije, odmah iza Rumunjske i Estonije. Inače, na području skupine zemalja EU i eurozone inflacija se kreće opadajućim trendom još od kraja 2011. godine te je u ožujku realizirana na razini od 1,9 %( EU) odnosno 1,7 %( eurozona), najnižim razinama od sredine 2010. godine. Treba još naglasiti i kako je Grčka, zemlja u najdubljoj krizi u eurozoni, u ožujku ušla u deflaciju(-0,2 %).