NET | Nacionalni energetski tjednik 02 | Page 14

14

KOMENTARI

TJEDAN 02 | SVIBANJ NET

ZAKLJUČAK UREDNIČKI KOMENTAR

Tomislav Marjanović predsjednik Saveza za energetiku Zagreba
•• Već duže su vrijeme aktualne teme TE Plomin i HE Ombla. Da, investicijski interesi trebaju biti u sinergiji sa najvišim standardima zaštite okoliša, međutim dobar dio javnosti nije svjestan da suština ovih investicija leži u zaštiti jedne od najvećih hrvatskih kompanija koja zapošljava više od 13,5 tisuća ljudi, a posebno u zaštiti nacionalnih resursa. Pitanje je jednostavno: Tko će pobijediti u utrci za korištenjem raspoloživih energetskih izvora i tko će njima upravljati? Izgradnjom TE Plomin i HE Ombla, dravskih i savskih hidroelektrana te drugih projekata i to u ingerenciji najveće hrvatske elektroenergetske kompanije, još uvijek u 100 postotnom vlasništvu hrvatske države, štitimo ne samo nacionalnu energetsku samodostatnost( čime izravno postižemo industrijsku i opće gospodarsku konkurentnost) već i energetsku dominaciju u našem vlasništvu te ostavljamo vrijedno nasljeđe budućim generacijama. Moramo priznati da je pobuna malo pretjerana jer u konačnici svi želimo da nam žarulja, kad god poželimo, svijetli. Bez obzira tko je predsjednik Uprave i bez obzira na eventualno pokoje sporno pitanje zaštite okoliša. Je li bi itko za to brinuo da nam energija nije dostupna svakodnevno?

Javnost mora shvatiti da trebamo zaštititi interese HEP-a i resurse

•• Već duže su vrijeme aktualne teme TE Plomin i HE Ombla. Da, investicijski interesi trebaju biti u sinergiji sa najvišim standardima zaštite okoliša, međutim dobar dio javnosti nije svjestan da suština ovih investija leži u zaštiti jedne od najvećih hrvatskih kompanija koja zapošljava vise od 13,5 tisuća ljudi, a posebno u zaštiti nacionalnih resursa.
Hrvatska elektroprivreda( HEP) i Europska banka za obnovu i razvoj( EBRD) raskinuli su ugovor o kreditu za Hidroelektranu Ombla, izvijestili su iz HEPa iz kojeg to obrazlažu spremnošću HEP-a na dodatno usklađivanje projekte dokumentacije za HE Ombla s aktualnim domaćim i europskim propisima o zaštiti prirode.
" Hrvatska elektroprivreda, vodeći se načelom predostrožnosti, a u skladu s preporukom Ministarstva zaštite okoliša i prirode, spremna je na dodatno usklađivanje projektne dokumentacije za HE Ombla s aktualnim domaćim i europskim propisima o zaštiti prirode i zahvatima u ekološkoj mreži s ciljem primjene najviših standarda zaštite okoliša. S obzirom na očekivano trajanje tog postupka, a radi izbjegavanja daljnjih troškova, HEP i EBRD usuglasili su se o raskidu ugovora o kreditu ", priopćeno je iz HEP-a.
HEP i EBRD potvrđuju svoju spremnost za nastavak suradnje na nekim od budućih ulaganja, zaključuje se u priopćenju. HEP je s EBRD-om potpisao ugovor o kreditu u iznosu od 123,2 milijuna kuna za projekt izgradnje HE Ombla krajem studenoga 2011. godine. Ukupna vrijednost investicije u prvu podzemnu elektranu u Hrvatskoj, HE Ombla, snage 68 megavata( MW), procijenjena je na 150 milijuna eura. U sklopu kreditnog aranžmana HEP i EBRD su dogovorili i izradu Studije upravljanja bioraznolikošću, a rezultate te studije, koju je izradila konzultanska kuća WSP, HEP je predstavio u ožujku ove godine. Iz HEP-a su na tom predstavljanju poručili da gradnja HE Ombla neće ugroziti špiljski živi svijet te da to, uz primjenu mjera smanjivanja i ublažavanja negativnih utjecaja i provedbu Plana upravljanja bioraznolikošću i stručnog nadzora tijekom pripreme, gradnje i korištenja, nije prepreka gradnji HE Ombla.
Ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović nekoliko je puta ponovio da se protivi gradnji HE Omble jer je i u HEP-ovoj studiji utjecaja na okoliš jasno navedeno da će, bude li se gradila po projektnoj dokumentaciji, nedvojbeno uništiti dio ekološke mreže. Zmajlović je također više puta ponovio da taj projekt nije usklađen s novim standardima zaštite prirode i direktivama Europske unije, primjerice da HEP-ova postojeća projektna dokumentacija, koja je s kraja 90-ih godina, nije usklađena s europskom Direktivom o staništima.
Potpredsjednik HNS-a i ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak komentirajući raskid ugovora između HEP-a i EBRD-a za izgradnju HE Ombla istaknuo je kako smatra da bi bilo skupo odobren kredit EBRD-a čekati na stand by-u i plaćati milijunske godišnje iznose dok se ne pripremi sva dokumentacija, isposluju dozvole i osigura izvedba projekta. Kad će to nastupiti, reći će stručnjaci, istaknuo je Vrdoljak. " Od prvog trenutka i sam sam govorio da će stručnjaci reći u kojem trenutku i na koji način će se graditi Ombla ".
Projekt izgradnje HE Ombla izazvao je veliko negodovanje ekoloških udruga koje su uz ostalo upozoravale da je riječ o ekonomski neisplativom i visokorizičnom projektu, da on nije prihvatljiv zbog uništavanja postojećeg špiljskog staništa. Nakon objave vijesti o raskidu ugovora, Udruga za zaštitu okoliša Zelena akcija pozdravila je povlačenje Europske banke za obnovu i razvoj iz projekta hidroelektrane Ombla. " Zelena akcija je cijelo vrijeme ukazivala kako je projekt HE Ombla ekološki štetan, ekonomski neisplativ i nelegalan zato što krši postojeće zakone o zaštiti prirode i okoliša te se temelji na Studiji utjecaja na okoliš iz 1999. godine ", izjavila je koordinatorica kampanje Zelene akcije protiv izgradnje HE Ombla Jagoda Munić. Istaknula je kako je " žalosno da
HEP uporno gura ovakve projekte koji su stari, planirani prije 60 godina i time gubi vrijeme umjesto da ulaže u planiranje i gradnju suvremenih elektrana obnovljivih izvora energije. Pokušavajući progurati ovaj projekt gradnje HE Ombla na temelju stare dokumentacije izgubili smo dvije godine. Prema svim dosadašnjim istraživanjima izgradnja te hidroelektrane bi trajno uništila ekosustav izvora rijeke Omble, a pritom nisu dokazane ekonomske i sociološke korisnosti tog projekta ", ustvrdila je Munić.
Rješavanje pitanja tzv. bazične energetike otvara prostor za još bolji razvoj sektora obnovljivih izvora energije
Tomislav Marjanović
•• Već duže su vrijeme aktualne teme TE Plomin i HE Ombla. Da, investicijski interesi trebaju biti u sinergiji sa najvišim standardima zaštite okoliša, međutim dobar dio javnosti nije svjestan da suština ovih investicija leži u zaštiti jedne od najvećih hrvatskih kompanija koja zapošljava više od 13,5 tisuća ljudi, a posebno u zaštiti nacionalnih resursa. Pitanje je jednostavno: Tko će pobijediti u utrci za korištenjem raspoloživih energetskih izvora i tko će njima upravljati? Izgradnjom TE Plomin i HE Ombla, dravskih i savskih hidroelektrana te drugih projekata i to u ingerenciji najveće hrvatske elektroenergetske kompanije, još uvijek u 100 postotnom vlasništvu hrvatske države, štitimo ne samo nacionalnu energetsku samodostatnost( čime izravno postižemo industrijsku i opće gospodarsku konkurentnost) već i energetsku dominaciju u našem vlasništvu te ostavljamo vrijedno nasljeđe budućim generacijama. Moramo priznati da je pobuna malo pretjerana jer u konačnici svi želimo da nam žarulja, kad god poželimo, svijetli. Bez obzira tko je predsjednik Uprave i bez obzira na eventualno pokoje sporno pitanje zaštite okoliša. Je li bi itko za to brinuo da nam energija nije dostupna svakodnevno?
Zaključak je kako, uvažavajući energetsku i okolišnu stranu podjednako, ipak ne smijemo dopustiti da navedenim projektima upravlja strani kapital. Samo upravljanje u našem vlasništvu donosi jeftiniju energiju i time konkurentno gospodarstvo. Rješavanje pitanja tzv. bazične energetike otvara prostor za još bolji razvoj sektora obnovljivih izvora energije, pa se sporna pitanja zaštite okoliša dugoročno mogu kompenzirati. Ne smijemo zaboraviti niti desetak tisuća inženjera koji su u najvećoj mjeri obrazovani na račun hrvatskog novca- vašeg i mojeg.
Zaključak je kako, uvažavajući energetsku i okolišnu stranu podjednako, ipak ne smijemo dopustiti da navedenim projektima upravlja strani kapital. Samo upravljanje u našem vlasništvu donosi jeftiniju energiju i time konkurentno gospodarstvo. Rješavanje pitanja tzv. bazične energetike otvara prostor za još bolji razvoj sektora obnovljivih izvora energije, pa se sporna pitanja zaštite okoliša dugoročno mogu kompenzirati. Ne smijemo zaboraviti niti desetak tisuća inženjera koji su u najvećoj mjeri obrazovani na račun hrvatskog novca- vašeg i mojeg.
Tomislav Marjanović
glavni urednik NET-a
Board of directors
David John
President, Editor in Chief
David John
President, Editor in Chief
David John
President, Editor in Chief
Managing Editors
David John
President, Editor in Chief
David John
President, Editor in Chief
David John
President, Editor in Chief

News paper

David John
President, Editor in Chief
David John
President, Editor in Chief
David John
President, Editor in Chief
David John
President, Editor in Chief
David John
President, Editor in Chief
David John
President, Editor in Chief
Tonight ' s Editors
David John
President, Editor in Chief
David John
President, Editor in Chief
David John
President, Editor in Chief