TERMOELEKTRANA PLOMIN | Sastoji se od TE Plomin 1( sagrađene 1969.) i TE Plomin 2( sagrađene 2000.). To je kondenzacijska termoelektrana s dva bloka. Pogonsko gorivo je ugljen. Ukupna snaga termoelektrane iznosi oko 330 MW.

FOTO: ENERGO MEDIA

•• Kako bi osigurali ostvarivanje punog potencijala domaće industrije strojogradnje na projektu TE Plomin C, ali i drugim značajnim energetskim projektima, pet vodećih hrvatskih tvrtki u pružanju usluga i opreme za izgradnju velikih termoenergetskih postrojenja osnovale su Udrugu strojograđevne industrije Hrvatske za izgradnju TE Plomin C, ili kraće PLOMIN- CRO.

Udruga u ovom trenutku okuplja tvrtke Elektroprojekt, Đuro Đaković TEP, Bilfinger Đuro Đaković Montaža, Monting i Zagreb- Montaža, koje zajedno ostvaruju godišnje prihode od gotovo 275 milijuna eura i zapošljavaju više od 4400 radnika.

" Oko 111 milijuna eura, odnosno 40 posto naših godišnjih prihoda donose veliki i kompleksni termoenergetski projekti usporedivi s TE Plomin C, a još toliko drugi termoenergetski projekti. Imamo bogato domaće i međunarodno iskustvo zbog kojeg smatramo da smo najbolji partner za uspješnu realizaciju projekta Plomin C. Naravno, otvoreni smo za suradnju i uključivanje drugih domaćih tvrtki pa ih ovim putem pozivamo da nam se jave i uključe u rad Udruge kako bi zajedničkim snagama omogućili rad domaće industrije na izgradnji energetskih postrojenja ", rekao je na predstavljanju Udruge PLOMINCRO njen predsjednik Kazimir Grgurić.

O važnosti sudjelovanja domaće industrije strojogradnje na izgradnji TE Plomin C, govore i podaci o utjecaju njihova angažmana na ukupno gospodarstvo. Kada bi članice Udruge izvele poslove projektiranja i pripreme dokumentacije te isporuke i montaže strojarske opreme, što je oko polovice vrijednosti ukupne investicije od oko 800 milijuna eura, godišnji prihodi tvrtki članica bi narasli za 100 milijuna eura. Rasli bi i prihodi njihovih domaćih dobavljača i podizvođača, a time i plaće njihovih zaposlenih te davanja u proračun i izdvajanja za lokalnu zajednicu. To bi bio važan poticaj za domaću potrošnju oko 2500 zaposlenika tvrtki članica angažiranih na projektu, 3600 zaposlenika dobavljača, ali i dodatnih 6000 zaposlenika drugih tvrtki povezanih u opskrbni lanac.

" Ne govorimo samo o kratkoročnim efektima na našu industriju i hrvatsko gospodarstvo, nego i o onim dugoročnim. Nakon završetka projekta izgradnje TE Plomin C, članice Udruge bi nekoliko desetljeća nastavile pružati usluge servisiranja, unapređenja objekta i sl. čime bi se osigurali stabilni prihodi, a time i radna mjesta zaposlenika, davanja u proračun i izdvajanja za lokalnu zajednicu ", zaključio je Grgurić.

•• Ugljen je najpovoljniji energent za termoelektranu Plomin C, zaključak je stručnjaka s područja energetike koji su se u travnju okupili na okruglom stolu na Fakultetu elektrotehnike i računarstva. Okrugli stol na temu Plomin 3- plin ili ugljen organizirali su HRO Cigre, hrvatski ogranak međunarodnog vijeća za velike elektroenergetske sustave i Večernji list. Argument je da ugljen ima stabilniju cijenu i najveće zalihe. Utjecaj cijene energenta utječe na cijenu električne energije.

" Kod nuklearnih energenata promjene cijena jako su male, kod ugljena dvadesetak posto, a plin je jako osjetljiv na promjene ", kazao je Željko Tomšić, profesor na FERu. Doc. dr. sc. Mladen Zeljko naglasio je da je upotreba plina kao jeftinijeg energenta prihvatljiva u kućanstvima, ali ne i u proizvodnji električne energije. Većina zemalja oslanja se na ugljen kao energent ", u Njemačkoj je zastupljen sa 46 posto, u SAD-u sa 30 posto, a u Japanu sa 25 posto. Marijan Kalea, energetski stručnjak i publicist, naglasio je da ne postoji elektroenergetski sustav koji je oslonjen samo na obnovljive izvore energije.

" Do 2050. treba razmišljati o kombinaciji fosilno-nuklearno-obnovljivih izvora energije. Nestašica ugljena poslije će nastupiti od nestašice nafte i plina jer ugljen čini dvije trećine ukupnih rezervi fosilnih goriva ", kazao je Kalea zašto se Plomin 3 mora osloniti na ugljen. O isplativosti ugljena govori računica iz Njemačke: u osam mjeseci 2012. godine termoelektrane na ugljen zaradile su 6,5 eura po megavatsatu, a termoelektrane na plin gubitak od 7,9 eura po megavatsatu.

Izbor plina kao energenta stručnjaci drže nerazboritim jer se ne isplati spaljivati uvozni plin u elektrani koja leži uz obalu dok se more koristi kao transportni put za dostavu ugljena. Vladimir Jelavić, iz Energetskog instituta Ekonerg, nadležnog za studije utjecaja na okoliš, kazao je da imaju tri studije, među kojima i međunarodnu studiju s obzirom na to da je Slovenija udaljena 60 kilometara od Plomina. Poručio je da uvozni ugljen, koji će se koristiti, prosječno ima 0,6 posto sumpora, dok domaći ugljen sadržava od 8 do 10 posto. Davor Škrlec, profesor na FER-u i bivši pomoćnik ministrice zaštite okoliša, kazao je da moramo za svaku elektranu na fosilna goriva osigurati jednaku količinu energije iz obnovljivih izvora energije.

•• Pristupanjem Europskoj uniji Hrvatska će morati ispuniti obveze preuzete u pregovaračkom procesu te sustavno raditi na dostizanju ključnih ciljeva i prioriteta Kohezijske politike za razdoblje 2014.- 2020. godine. Upravo je ova politika, kao i Strategija Europa 2020, značajno obilježila sektor energetike te pred članice postavila velike izazove koje imaju postići u sljedećoj financijskoj perspektivi. Kao jedna od najznačajnijih prioriteta Strategije, ističe se onaj drugi, a to je dostizanje održivog rasta učinkovitim korištenjem resursa i stvaranje zelene ekonomije. Navedeni je prioritet direktno povezan s tzv. ciljevima 20-20-20, a to su: 20 % smanjenje emisije stakleničkih plinova u odnosu na količinu iz 1990., 20 % povećanje potrošnje energije dobivene iz obnovljivih izvora i 20 % unapređenje energetske učinkovitosti Europske Unije. Važno je istaknuti da postizanje ovih ciljeva nije povezano isključivo s uštedama energije. Prema procjenama Europske komisije, njihova realizacija donijeti će mnoge pozitivne promjene za posrnulo europsko gospodarstvo kao što su smanjenje uvoza nafte i plina od 60 milijardi eura do 2020. g., dodatnih 0,6 % do 0,8 % BDP-a, kao i otvaranje od preko milijun radnih mjesta. Kako bi olakšala članicama postizanje navedenih ciljeva, Unija je razvila cijeli niz financijskih instrumenata, od kojih posebno ističemo EU fondove, to jest bespovratna sredstva i javne nabave koji korisnicima olakšavaju realizaciju projekata u energetici. U sadašnjoj perspektivi za projekte energetske učinkovitosti, Hrvatska je najviše koristila program IPA, ali i programe Unije kao što su Okvirni program 7, Program za konkurentnost i inovacije u komponenti( natječaj Eko-inovacije iz prve i natječaji iz treće komponente- Inteligentna energija u Europi), program Marco Polo 2 i brojne druge iz kojih je indirektno moguće financirati projekte u sektoru energetike. Upravo će pristupanjem Europskoj uniji Hrvatska dobiti priliku da ravnopravno sudjeluje u korištenju strukturnih i drugih financijskih instrumenata, u kojima je velik naglasak stavljen na pitanja zaštite okoliša i učinkovitog korištenja energije kako u svakodnevnom životu, tako i u poslovanju. Za očekivati je financiranje cijelog niza manjih projekata u privatnom sektoru kroz Europski fond za regionalni razvoj( EFRR), nešto većih kroz Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj( EPFRR) te velikih infrastrukturnih projekata iz Kohezijskog fonda( posredno i ERDF-a). Ulaskom u novu financijsku perspektivu otvorit će se cijeli niz novih programa Unije kao nasljednika gore nabrojanih, iz kojih će također biti moguće dobiti potporu za projekte u sektoru energetike, uz veći naglasak na suradnji znanosti i gospodarstva. Za apliciranje će biti nužno osmisliti projekte, pribaviti potrebne dozvole i riješiti vlasničke odnose na pripadajućim zemljištima, kao i osigurati vlastiti udio sufinanciranja( i posredno predfinanciranja), pri čemu će prednost imati on i koji svoje projekte dovedu u visok stadij pripremljenosti, odnosno pred samu provedbu.

Ne bacajte novac u vjetar, iznajmite krov!

KONZUM benz, Agrokor Energija i Energija Gradec: Ide li Agrokoru energetika?

Ovo je revolucionarna tehnologija za gradnju

Imate ugovor sa HROTE-om? Onda ovo morate pročitati

Investicija u TE-TO Osijek vrijedna 450 milijuna eura